Nekategorizirano, Stajališta

CMS: Napadi na azilante rasno su motivirani zločini iz mržnje

Na fotografiji azilanti u prihvatilištu Porin. foto HINA /Zvonimir KUHTIĆ/ zk
Na fotografiji azilanti u prihvatilištu Porin. foto HINA /Zvonimir KUHTIĆ/ zk

Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije ustvrdila je u utorak da su nedavni napadi na azilante, među kojima je i slučaj proteklog vikenda kada su nepoznati napadači palicama ispred “Porina” napali nekoliko azilanata – rasno motivirani zločini iz mržnje te je pozvala institucije da ih kao takve prepoznaju i procesuiraju.

Također ih je pozvala da pokrenu senzibilizacijske kampanje koje bi informirale građane da tražitelji azila, izbjeglice koje žive u Hrvatskoj, nisu kriminalci i da im se ne pripisuju etikete terorizma.

“S obzirom da se radi o najmanje šest, a moguće i osam ljudi koji su stradali unatrag tri dana, a i s obzirom da se radi o još nekom broju ljudi, i ženama i muškarcima koji su napadnuti u Zagrebu posljednjih tjedana, možemo vjerovati da se radi o rasno motiviranim zločinima i tražimo policiju da ih okaraktezira kao zločin iz mržnje”, rekla je Bužinkić za Hinu.

Naglasila je da je to nešto što hrvatski zakoni reguliraju te poručila da je važno prepoznavati rasno motivirane nasilne ispade kao zločin iz mržnje i na taj ih način procesuirati.

Pozvala je institucije i da pokrenu senzibilizacijske kampanje koje su usmjerene prema javnosti “upravo kako bi informirali da tražitelji azila, izbjeglice koje žive u Hrvatskoj, nisu kriminalci”.

Na neki način je to, dodala je Bužinkić, poruka građanima da ih ne tretiraju kao kriminalce i zločince i da im ne pripisuju etikete terorizma zato što su neki ljudi odlučili raditi takve stvari. “Tražitelji azila, izbjeglice su vrlo ranjivi i traže našu zaštitu i podršku i to bismo im trebali i pružiti, osobito zbog osobnog izbjegličkog iskustva koje smo imali”, poručila je.

Prosvjed azilanata ispred “Porina”

Skupina azilanata prosvjedovala je u ponedjeljak ispred zagrebačkog Centra za tražitelje azila “Porin” jer policija navodno nije reagirala na nekoliko incidenata, među kojima je i nasilje prema emigrantima proteklog vikenda kada su nepoznati napadači palicama ispred “Porina” napali nekoliko azilanata.

Na tvrdnje azilanata da policija nije reagirala na nekoliko slučajeva nasilja prema njima Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) izvijestilo je da poduzima sve mjere radi pronalaska napadača.

Naveli su da su zagrebački policajci u proteklom razdoblju zaprimili manji broj prijava tražitelja azila, odnosno osoba koje borave u hotelu Porin te da se radi o tri događaja – jedno međusobno ozljeđivanje koje je, kažu, adekvatno procesuirano podnošenjem kaznene prijave državnom odvjetništvu i dva događaja za koja se provode kriminalistička istraživanja.

U prvom događaju od 31. prosinca 2016. u 4,40 sati zaprimljena je dojava o tučnjavi u pothodniku kod stajališta autobusa u Paromlinskoj ulici, gdje su četvorica oštećenih tražitelja naveli su da su ih fizički napala trojica nepoznatih počinitelja koji su se nakon toga udaljili u nepoznatom pravcu. Oštećeni nisu imali vidljivih ozljeda te su odbili ponuđenu liječničku pomoć, navodi MUP.

Drugi događaj dogodio se sat vremena kasnije oko 5,30 sati na autobusnoj stanici u Kauzlarićevom prilazu kojom prilikom je tražitelj azila naveo da su ga fizički napala trojica nepoznatih počinitelja. Zbog vidljivih ozljeda liječnička mu je pomoć pružena KBC-u Zagreb.

Barun: U priopćenju MUP-a nedostaje nekih elemenata priče

Voditelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Tvrtko Barun u utorak je istaknuo kako u službenom priopćenju MUP-a nedostaje nekih elemenata priče. Smatra kako se priča o međusobnom sukobu izbjeglica nedobronamjerno povezala s napadima na njih.

Prema iskazu izbjeglica, kazao je Barun za Hinu, do prvog sukoba došlo je u Importanne Centru, gdje su napadnuta trojica tražitelja azila. No, napad je prošao bez ozljeda, pa napadnuti nisu zatražili liječničku pomoć koju im je ponudila policija.

Međutim, kada su napadnuti autobusom krenuli prema prihvatilištu “Porin”, napadači su taksijem krenuli za njima. Autobus je zaustavljen, napadači su ušli i tu je došlo do sukoba”, pojasnio je Barun, pitajući se je li se zaustavljanje autobusa moglo izbjeći.

“Izbjeglice tvrde da im nije ukazana pomoć, da zaštitari nisu reagirali, a umjesto toga su pojedinci, koji su se zatekli na mjestu događaja, sve snimali mobitelima”, rekao je. Barun dodaje da su, prema iskazu izbjeglica, ozlijeđeni otišli u “Porin”, a tek su sutra zatražili liječničku pomoć.

“Treći se napad dogodio na stanici u Dugavama kada su ponovno trojica nepoznatih napadača nasrnula sada na jednu osobu. Policija je reagirala te je ozlijeđeni prevezen u bolnicu”, kazao je.

Barun smatra kako se radi o diskriminaciji stranaca, i da su napadi motivirani time, no ističe da se radi o pojedinačnim incidentima, ali koje treba nastojati spriječiti. Rekao je da treba razmotriti jesu li odgovorni, zaštitari, vozač autobusa ili policija, uradili sve koliko je u njihovoj moći da spriječe taj napad. Poručio je da se nasiljem ne mogu rješavati problemi i pozvao odgovorne, ali i građane da se stave u zaštitu slabijih.

Smatra da su se oko slučajeva napada na izbjeglice iskonstruirale različite priče, zbog različitih informacija koje su izašle u javnost.

Hrvatska ilegalno deportirala osobe koje su zatražile azil natrag u Srbiju

Iz Isusovačke službe za izbjeglice su naveli slučaj gdje je Hrvatska, u kojoj postoji 550 tražitelja azila, ilegalno deportirala osobe koje su zatražile azil, te ih vratila u Srbiju, o čemu je izvijestila socijalna službenica iz Beograda.

“Hrvatska je deportirajući izbjeglice koji su u njoj zatražili azil, postupila ilegalno i time je prekršen međunarodni zakon. O takvim nepravilnostima smo obavijestili UNHCR”, kazali su iz udruge.

Prema navodima izbjeglice, od policajaca u Hrvatskoj su zatražene informacije o azilu. No, nakon napravljenog policijskog zapisnika, izbjeglicu koji je izrazio namjeru da traži azil, policija je prebacila u Ježevo, a zatim i u Srbiju. Iz udruge kažu kako su zabilježena dva slučaja takvih tvrdnji.