GOOD inicijativa u četvrtak je izrazila sumnju u ozbiljne namjere Vlade da provede reformu obrazovanja jer je u državnom proračunu za 2019. godinu, kako ističu, ostavljeno premalo prostora za unaprjeđenje obrazovnog sustava, prenosi Hina.

Udio Ministarstva znanosti i obrazovanja u ukupnom proračunu jednak je već čitavo desetljeće i kreće se oko 10 posto ukupnog proračuna iz čega je jasno da tzv. reformu Vlada ne doživljava ozbiljno, već samo kao intervenciju bez jasnog okvira, cilja i vizije, navodi se u priopćenju GOOD inicijative, koja je u četvrtak organizirala i prvi ekspertni forum na temu ulaganja u obrazovanje.

Ističu da preliminarna analiza državnog proračuna za iduću godinu pokazuje kako je Hrvatska još uvijek među zemljama članicama Europske unije koje izdvajaju ispod prosjeka EU za obrazovanje, znanost i istraživanje.

Izdvajanja za cjelokupni sustav obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj s 16,1 milijardi kuna u 2018., penju se u 2019. godini iznad 17 milijardi, no većina sredstava, ističu u Inicijativi, namijenjeno je plaćama te se ostavlja malo prostora za unaprjeđenje sustava.

Zabrinjavaju ih nedostatna ulaganja u cjelokupnu reformu koja trebaju podrazumijevati izjednačavanje infrastrukturnog standarda škola, jednosmjensku nastavu i produženi boravak jednako dostupan na teritoriju cijele države, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz za sve učenike.

Po njihovoj ocjeni, iznos dodijeljen u proračunu ne odražava važnost reformskog procesa niti omogućava kvalitetnu provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, smatraju i inicijativi.

Naizgled povećana sredstava za kurikularnu reformu s 33 milijuna kuna u 2018. na 130 milijuna u 2019. godini zapravo su posljedica nepotrošenih stavki za njezinu provedbu, koje su u sklopu sredstava Europske unije trebale biti potrošene u 2018. godini, smatraju u GOOD inicijativi, koja okuplja nevladine udruge koje se zalažu za sustavno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne institucije.

GOOD inicijativa ističe i važnost izjednačavanja infrastrukturnog standarda u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, a u proračunu za 2019. , ističe, “nema većih izdvajanja u pogledu kapitalnih projekata, dapače, kapitalne investicije nominalno ostaju na istom iznosu kao i u 2018. godini od nešto manje od 61 milijun kuna”.

Smatraju i da se kapitalna ulaganja i provedba kurikularne reforme svodi na nabavu računalne opreme, čija nabava, ističu, neće dovesti do značajnijih pomaka u kvaliteti obrazovanja ako se istovremeno ne radi na unaprjeđenju i osuvremenjivanju sadržaja i metoda poučavanja te jačanju interdisciplinarnog pristupa.

Od pozitivnih inicijativa pozdravljaju najavu javnog financiranja udžbenika za sve učenike te povećanja plaća prosvjetnih radnika, kojima, kažu, treba poboljšati i uvjete rada i ugled profesije.

Osvrćući se na kontinuirane nasilne incidente u školama, podsjećaju da niti jedna vlada do sada nije osigurala dovoljne uvjete za smanjenje nasilja u školama – da nije, navode, uvela edukaciju o nenasilju, nije osigurala nastavnicima stjecanje vještina nenasilnog rješavanja sukoba, ojačala poziciju nastavnika u odnosu na različite interne i eksterne pritiske koje doživljavaju, revidirala zastario sustav pedagoških mjera te osigurala dovoljan broj stručnih suradnika za podršku učenicima, roditeljima i nastavnicima.