Kao organizacije koje se bave direktnim radom sa strankama – nacionalnim i etničkim manjinama, te LGBT osobama, Kontra, Iskorak, Srpski demokratski forum i Bolja budućnost još su se od 2005. aktivno zalagale za uvođenje zločina iz mržnje u hrvatsko zakonodavstvo. Upravo na njihovu inicijativu definicija zločina iz mržnje uvrštena je u Kazneni zakon zakonskim izmjenama iz 2006. godine.

Radna skupina

Nakon što je prošle godine Vlada krenula u izradu novog prijedloga Kaznenog zakona, organizacije su se uključile u javnu raspravu, a radnoj su skupini dostavili prijedlog za poboljšanje zakonskog reguliranja zločina iz mržnje koji su izradili na temelju iskustva rada na konkretnim slučajevima.

Prijedlog koji je usvojen od strane radne skupine, a kasnije i Hrvatskog sabora bio je da pojedina kaznena djela poput tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede i drugih djela koja se često javljaju na štetu pripadnika(ca) marginaliziranih skupina, uključe kvalificirane oblike za slučajeve kada su počinjena iz mržnje. U konkretnom slučaju to znači da ukoliko netko bude fizički napadnut, primjerice zbog svoje nacionalne pripadnosti i zadobije tjelesne ozljede prilikom napada, takav napad automatski će se tretirati kao zločin iz mržnje, te biti strože sankcioniran.

Rodni identitet

Također, za vrijeme javne rasprave u Centru za ljudska prava, na prijedlog predstavnice Pravnog tima Iskoraka i Kontre, u definiciju zločina iz mržnje uveden je rodni identitet, a sve odredbe Kaznenog zakona koje se primjenjuju na bračne i izvanbračne partnere i njihovu djecu, imaju se na jednak način primjenjivati i na istospolne partnere i njihovu djecu.  

Organizacije stoga pozdravljaju novi Kazneni zakon, ali istovremeno i upozoravaju da zakonske odredbe ništa ne znače ukoliko se ne primjenjuju u praksi.