Govornici na okruglom stolu bili su Mute Schimpf (Friends of the Earth Europe), Jagoda Munić (Zelena akcija), Domagoj Šimić (Odbor za uvođenje GMO-a u okoliš pri Ministarstvu zdravstva) i Davor Percan (Delegacija Europske unije u

Republici Hrvatskoj).

Zaključeno je da je hrvatsko zakonodavstvo o GMO-ima jedno od restriktivnijih u Europi i to kako u pogledu sadnje GMO-usjeva, tako i u pogledu mogućnosti da se hrana koja sadrži GMO-e pusta na tržište. U praksi, u Hrvatskoj nije dozvoljena sadnja GMO-usjeva. Što se tiče hrane za ljude, ona mora biti odgovarajuće označena ukoliko sadrži više od 0,9% GMO sastojaka, sto je u skladu s propisima EU, no dobra je vijest da u cijeloj Europi trgovinski lanci  GMO proizvode ni ne drže zbog nezainteresiranosti kupaca.

Unatoč tome što je hrvatsko zakonodavstvo o GMO-ima jedno od restriktivnijih u Europi, zasada nema razloga da ono i u slučaju hrvatskog pristupanja EU ne ostane, u svojoj biti, isto. Zapravo, u većini zemalja članica GMO usjevi se u praksi ne siju, te postoje primjeri zemalja članica čije je zakonodavstvo jednako restriktivno kao Hrvatsko. Hrvatska će trebati donijeti još neke provedbene propise, a neke procedure autorizacije koje su se do sada provodile u Hrvatskoj bit će ukinute. Ipak, odnos prema GMO-ima se u bitnome neće promijeniti ukoliko ne dođe do nekog značajnog zaokreta u politici EU na tom polju, što je malo vjerojatno jer postoji više zemalja članica koje konzekventno zagovaraju restriktivnu legislativu i za očekivati je da će

to činiti i u budućnosti. Također, javnost u Europskoj uniji najvećim je dijelom protiv GMO-a, a tu je i nezanemariv utjecaj nevladinih organizacija čije su kampanje u posljednjih 20-ak godina očito dale rezultata, te je najveći dio Europske unije ostao slobodan od GMO usjeva.