Hrvatska u prosjeku odobrava znatno manje azila od europskog prosjeka, rečeno je na konferenciji "Integracijske politike i prakse - uključivanje azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u hrvatsko društvo".

Višestruko diskriminirani

Upozoreno je da su azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom višestruko diskriminirani svojim prijašnjim iskustvom i iskustvom boravka u Hrvatskoj, u kojoj često nailaze na zatvorena vrata i, kako je rečeno, ksenofobnu praksu hrvatskog društva, prenosi Hina.

Od 2003. Centar za mirovne studije (CMS) prati razvoj politike azila u Hrvatskoj i neposredno radi na integraciji azilanata i drugih izbjeglica u hrvatsko društvo. Azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom nailaze na mnoge teškoće u svagdanjem životu i vlastitoj integraciji, od uključivanja u školski sustav preko nemogućnosti zapošljavanja do uključivanja u društveni kulturni i politički život Hrvatske, rečeno je.

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić podsjetio je da je 2010. podneseno 259 zahtjeva za azil, a prošle godine više nego dvostruko 686, od kojih je odobreno devet, te da se porast broja zahtjeva može očekivati i idućih godina, osobito kad Hrvatska postane punopravna članica Europske unije. Naveo je da azilanti imaju pravo dobiti osobne dokumente i dvogodišnji smještaj "od izvršnosti odluke", no često u tom roku ne uspijevaju pronaći posao zbog niske kvalifikacije iako mogu raditi bez radne dozvole i imaju pravo prijaviti se na Zavod za zapošljavanje.

Zajednički sustav azila u EU

Također imaju pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu na teret državnog proračuna, na uključivanje djece u odgojno-obrazovni sustav te na novčanu pomoć, rekao je, među ostalim, Ostojić te istaknuo da njegovo ministarstvo surađuje s nevladinim udrugama u integraciji azilanata stranaca pod supsidijarnom zaštitom u hrvatsko društvo, što je složen i dugotrajan proces.

Savjetnica predsjednika Republike Zrinka Vrabec-Mojzeš naglasila je da Hrvatska donijela zakone u skladu s europskim standardima, ali, dodala je, "nije zaživjela njihova primjena" i drukčije ozračje u društvu kako bi i mlađi naraštaji lakše prihvaćali različitosti.

Šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Paul Vandoren naglasio je kako je spremnost društva da prihvati različitost znak njegova bogatstva te je dodao da Europska unija namjerava ustrojiti zajednički sustav azila za sve članice, tako i za Hrvatsku. Prepoznavanje važnosti davanja azila prvi je pomak u shvaćanju problema izbjeglica, prihvaćanju tih osoba u društvu i davanju osjećaja pripadnosti, rekao je.

Visoki predstavnik Ujedinjenih naroda za izbjeglice Terrence Pike zauzeo se za to da se pronađe dugotrajnije rješenje za izbjeglice, kojih je u svijetu više od 34 milijuna zbog ratova i nasilja, pri čemu se pokazuje da je integracija sve važnija.

Konferenciju su organizirali Centar za mirovne studije i udruga Hrvatska (k)raj na zemlji.