Dubravka Stepić iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode na okruglom je stolu "Hrvatska biološka sigurnost i GMO" održanom u Novinarskom domu ustvrdila kako treba biti mudar i tu činjenicu nastojati prihvatiti na način da spoznamo kako rade druge države koje su na dosta uspješan način uspjele zaustaviti kultivaciju pojedinih GM kultura koje su na razini Europske unije već dopuštene. Dodala je kako je prvenstveno riječ o GM kukuruzu i krumpiru, prenosi Hina. 

Hrvoje Fulgosi iz Instituta "Ruđer Bošković" ustvrdio je kako na poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj ne može zamisliti koegzistenciju GMO-a i klasičnih usjeva kao ni da bi bilo koji seljak rekao da želi uzgajati GMO. 

- Pretpostavljam da bi ga nakon toga dobro premlatili na misi nedjeljom, jer bi imali kontaminaciju u svom susjednom polju, slikovito je objasnio. Ustvrdio je i kako svako kultiviranje, bilo ono ekološko, integrirano, konvencionalno ili temeljeno na GM biljkama, smanjuje biološku raznolikost.

Valerije Vrček iz zagrebačkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta zaključio je kako su "GM-usjevi roba s greškom, imperijalna tehnologija iz šlepera koja u Hrvatskoj nikome ne treba, osim, eventualno, uvozničkom lobiju". Ocijenio je kako su GM-usjevi genetsko zagađenje, štetočine i genetski uljezi koji narušavaju stabilnost i vrijednost genetske raznolikosti lokalnih prostora. Jagoda Munić iz Zelene akcije istaknula je kako Hrvatska ima sreću jer ni susjedne države nisu pobornice GMO-a te je Hrvatska u dobrom okruženju.