Istraživanje: Zagreb na dnu europske ljestvice po kompetitivnosti javnih nabava

Na slici Sandra Benčić. Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Na slici Sandra Benčić. Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Zagreb je na dnu ljestvice istraživanih europskih glavnih gradova po kompetitivnim javnim nabavama, od njega je gora samo Varšava, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava, gdje su Centar za mirovne studije (CMS) i Centar za istraživanje korupcije iz Budimpešte (CRCB) predstavili rezultate dubinske analize javnih nabava Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga u razdoblju od 2011. do 2016. godine.

Rezultate su predstavili voditelj istraživanja Istvan Janos Toth iz CRCB-a i suvoditeljica istraživanja Sandra Benčić iz CMS-a, a oni pokazuju da se udio javnih natječaja sa samo jednim ponuditeljem u Zagrebu povećao s 25 posto u 2011. na 34 posto u 2016. godini. Također pokazuju da do “iskrivljenosti” (distorzije) cijena dolazi puno češće u natječajima koji imaju samo jednog ponuditelja, nego u onima s više ponuditelja.

Značajna su preklapanja povećanja opsega javnih nabava, odnosno ukupnog neto iznosa natječaja i povećanja distorzije cijena u 2013. i 2015. godini, što se poklapa s izbornim ciklusima (2013. – lokalni izbori, 2015. – parlamentarni izbori), u kojima je sudjelovala stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Ukupni iznos potrošen u tzv. nekompetitivnim nabavama u promatranom razdoblju iznosi pet milijardi kuna, a najveći je bio u 2013. kada je iznosio čak 1,9 milijardi kuna. Procjenjuje se da je u promatranom razdoblju izgubljeno 1,4 milijarde kuna u javnim nabavama Zagrebačkog holdinga, te 1,23 milijarde u nabavama Grada Zagreba, što je ukupno 2,6 milijardi kuna koje su se mogle uštedjeti kroz kompetitivne javne natječaje i pravilne procjene vrijednosti natječaja.

Zagreb bespotrebno potroši dva i pol godišnja proračuna Rijeke

Kada se to usporedi s novcem kojim raspolažu drugi gradovi, u Zagrebu je za pet godina bespotrebno potrošeno oko dva i pol godišnja proračuna Rijeke, koji iznose oko 950 milijuna kuna, ili više od osam godišnjih proračuna Vukovara, koji iznose oko 300 milijuna kuna.

Zanimljivo je da su najkompetitivniji natječaji u sektoru građevinskih radova, a najmanje kompetitivni u IT sektoru. Osim visokog udjela natječaja s jednim ponuditeljem, u IT sektoru je i najviši stupanj distorzije cijena, uključujući i zaokruženost cijena na 10, 100 i 1000 kuna.

Primjer je jedna od većih IT tvrtki koja je, od 15 odabranih natječaja na kojima je dobila ugovor s Gradom Zagrebom/Zagrebačkim holdingom, u njih 11 bila jedini ponuđač, u tri natječaja je postojala još jedna ponuda, a samo u jednom su bile tri ponude.

Vrijednost natječaja kreće se od 700.000 kuna do 10 milijuna kuna, pri čemu su u samo dva natječaja procijenjene vrijednosti manje od milijun kuna. Analiza je pokazala da u svim natječajima gdje je tvrtka jedini ponuditelj gotovo i da nema pada cijene u odnosu na procijenjenu vrijednost natječaja, a u jednom natječaju je ponuda bila čak gotovo dvostruko veća od procijenjene vrijednosti.

U natječajima gdje je sudjelovao barem još jedan ponuditelj cijena je padala u prosjeku tri posto, dok je u natječaju s tri ponuditelja cijena bila 13 posto niža od procijenjene vrijednosti natječaja.

Analiza koruptivnih rizika, intenziteta tržišne utakmice i procjene direktnog socijalnog gubitka obuhvatila je 5922 ugovora u 4483 javne nabave, a detektirano je ukupno 1197 tvrtki dobitnica natječaja.

Benčić je rekla da su dodatno napravili tri mini studije slučaja, gdje su analizirali model “zagrebačke stanogradnje” i model javnih investicija Grada Zagreba. Analizirali su tri slučaja – Sopnicu-Jelkovec, stanogradnju u Podbrežju i bazen Svetice, te zaključili da su ti stanovi i bazen preplaćeni.

Svi rezultati do kojih su u analizi došli dobra su indikacija da se s njima “pozabavi” ne samo DORH i USKOK već i Državni ured za reviziju, kaže Benčić.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *