EHO, Nekategorizirano

Kartografija otpora sada je dostupna i kao internetska baza

Jasno su vidljivi svi punktovi otpora
Jasno su vidljivi svi punktovi otpora

U fokusu projekta Kartografija otpora – koji Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe provodi u partnerstvu s [BLOK]-om – jest ilegalni otpor u okupiranom Zagrebu od 1941. do 1945. godine i, kako kažu iz organizacije, “predstavlja pokušaj da se iznesu potisnute političke dimenzije antifašističke borbe te da se intervenira – kako u dominantni diskurs, koji u ključu revizionizma i antikomunizma demonizira partizansku borbu i narodni otpor fašizmu, tako i u onaj liberalno-kulturalistički, koji govoreći o NOB-u prešućuje njegovu neodvojivost od socijalističke revolucije”, piše Vatroslav Miloš za Kulturpunkt.

Grupa istraživača i istraživačica nešto više od godinu dana radi na sakupljanju građe, što je do sada prezentirano kroz urbani seminar, odnosno “didaktičku turu po povijesnim lokacijama Zagreba koje je revizionistička politika istisnula iz javnog prostora” te niz javnih tribina koje su se bavile povijesnim problematikom fašizma, ali i suvremenim aspektima fašizma u javnom prostoru i diskursu na kojima su sudjelovali Branka Boban, Goran Hutinec, Boris Buden, Dean Duda, Stipe Ćurković i drugi.

Široj javnosti Kartografija otpora sada je dostupna i kao internetska baza, u pogon stavljena na Dan antifašističke borbe, s audiovizualnom dokumentacijom održanih seminara i tribina, razgovorima s članovima radne grupe angažirane na projektu iz Zareza i Novosti, ali i detaljnom interaktivnom mapom punktova otpora s pripadajućim terenskim snimkama napravljenim tijekog urbanog seminara kojega su vodili Josip Jagić, Goran Korov, Lovro Krnić, Stefan Treskanica te Ivana Hanaček, Ana Kutleša i Vesna Vuković iz [BLOK]-a.

“Cilj nam je”, vele iz Kartografije otpora, “politizirati ovo povijesno iskustvo te otvoriti raspravu o tome što je fašizam danas, a onda i pitanje o mogućnostima antifašističkog organiziranja i pružanju otpora opresiji i ekonomskoj eksploataciji na europskoj periferiji. Pritom nas ne zanima komemoracija, već edukacija o historijatu ovih borbi s onu stranu njihove muzealizacije i kulturalizacije koje vode njihovoj potpunoj depolitizaciji”.