Lora Vidović: Ima promjena

2nt3x8tusq5kjeuocdnlagqgqu5Pučka pravobraniteljica: Nije realno u razmaku od godinu-dvije očekivati drastične preokrete u sustavnim problemima na koje upozoravamo, jer naš su cilj društvene promjene za koje ipak treba više vremena.

Za razliku od pretprošle godine, Sabor je prihvatio vaš izvještaj za 2017. Kako to komentirate s obzirom na to da su se građani nastavili suočavati s gotovo istim problemima kao i ranijih godina, odnosno gotovo se ništa nije promijenilo usprkos vašim preporukama?

Ima promjena koje pozdravljamo, ali one su segmentirane, pa uistinu nisu uklonile sustavne probleme. Recimo, zabranjeno je sklapanje ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju pružateljima socijalnih usluga, što je iznimno važan način zaštite od zlouporaba ovih ugovora na štetu starih osoba, ali još uvijek nije dovoljan. Najavljeno je uvođenje socijalne mirovine, a napokon je usvojen i Nacionalni plan za suzbijanje diskriminacije. Nije realno u razmaku od godinu-dvije očekivati drastične preokrete u sustavnim problemima na koje upozoravamo, jer naš su cilj društvene promjene za koje ipak treba više vremena.

U izvještaju je poseban fokus stavljen na činjenicu da čak petina građana živi u riziku od siromaštva. Koji su ostali problemi s kojima se suočavaju građani?

Siromaštvo je iznimno velik problem, jer je ono često i uzrok i/ili posljedica kršenja prava i diskriminacije. Osim toga, građanima nedostaje informacija o njihovim pravima, a nemaju im ni jednak pristup, bilo da se radi o zdravstvu, primjerice zbog dugih lista čekanja, ili otežanom pristupu pravosuđu, zbog gotovo urušenog sustava besplatne pravne pomoći. Godinama je izrazito prisutno i nepovjerenje prema institucijama, na svim razinama. Vidljiva je i netolerancija prema ‘različitima’, bilo da je riječ o npr. nacionalnoj pripadnosti ili drugačijim mišljenjima, zbog čega u javnoj sferi, a posebno na društvenim mrežama, nedostaje dijaloga. A bez dijaloga nema ni napretka.

S diskriminacijom se i dalje susreću pripadnici nacionalnih manjina. U kojim se to područjima najviše odražava?

Upozorili smo na, primjerice, zahtjeve za ograničavanjem njihovih prava, nedovoljnu zastupljenost u državnoj upravi i pravosuđu, potrebu unaprjeđenja obrazovanja na manjinskom jeziku i pismu, izraze netolerancije i mržnje. Kad govorimo o zločinu iz mržnje, kaznenom djelu motiviranom nacionalnim podrijetlom, spolnim opredjeljenjem i slično, Ministarstvo unutarnjih poslova ih je u 2017. godini evidentiralo 25, najčešće zbog nacionalne netrpeljivosti. No motiv mržnje se još uvijek dovoljno ne prepoznaje, pa procesuiranje često nije adekvatno ili čak izostaje, na što je ukazao i Europski sud za ljudska prava. Zato je iznimno važno raditi na edukaciji policije, državnog odvjetništva i sudaca o međunarodnim i europskim standardima povezanih sa zločinima iz mržnje.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *