Milan Koštro: Jedan od ključeva uspjeha zagovaračkih kampanja je izgradnja čvrstih savezništava

Skupština-SDND-XII_2017_022U sklopu EU projekta “(Hajdučkom) suradnjom i volonterstvom do društvenog razvoja”, koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda, udruga Naš Hajduk, kao korisnik bespovratnih sredstava,  u ponedjeljak 11. lipnja 2018. u prostoru Beton kina (zgrada Doma mladih, Ulica slobode 28, Split) organizirala je  edukaciju na temu zagovaranja koju je vodito komunikacijski savjetnik Milan Koštro ispred tvrtke MAP Savjetovanja. Tom prilikom smo porazgovarali s Milanom.

Za početak kako biste se predstavili u par rečenica?

Diplomirani sam politolog i bivši novinar, a nakon odlaska iz medija radim kao konzultant te sam 2016. osnovao tvrtku Panda komunikacije. Tvrtka se bavi komunikacijskim savjetovanjem – volimo reći da približavamo poruke, vrijednosti i politike onima kojima su namijenjene. Provodimo komunikacijske edukacije i treninge, nudimo usluge odnosa s javnošću i digitalnog marketinga, kreiranje i komuniciranje policy dokumenata, vidljivosti i komunikacije (EU) projekata, organiziranje i moderiranje događanja. Vjerujem u održivi razvoj, važnost smanjivanja društvene nejednakosti, osnaživanje žena, dijalog, toleranciju i prihvaćanje različitosti te uključivanja dionika u sve aktivnosti i procese koji ih se tiču. Te vrijednosti promiče i tvrtka.

Rođenjem sam Hercegovac, odrastao sam u Imotskom, a već 25 godina živim u gradu u kojemu se najbolje osjećam – Zagrebu. Jako sam vezan i za Split jer mi je supruga odrasla na Mertojaku i ljeti smo uvijek u Dalmaciji. Kćerki su Imotski i Split mjesta najveće sreće. Pored profesionalnih interesa, obožavam kulturu i znanost, a posebno nove dosege u istraživanju mozga, svemira i umjetne inteligencije. U slobodno vrijeme sam klasični nogometni zaljubljenik: iako sam Dinamovac od malih nogu, nakon preimenovanja u Croatiju, povlaštenim suđenjem, kriminalom i korupcijom u Dinamu i drugim klubovima te srozavanjem kvalitete domaćeg nogometa – prestao sam pratiti domaću ligu. Uživam u Ligi prvaka, najjačim europskim ligama i u utakmicama naše reprezentacije, iako je i ona značajno kontaminirana politikom, klijentelizmom, netransparentnošću, sumnjivim raspolaganjem novcem i neznanjem.

Prijeđimo na temu edukacije. Što je to zagovaranje? Ima li razlike između zagovaranja i lobiranja i ako ima koje su?

Zagovaranje je praktična upotreba znanja društvenih skupina u svrhu društvenih i političkih promjena. Javnim zagovaranjem uvijek se želi intervenirati u stvarnost uvođenjem neke promjene i to u korist onih koji nemaju moć ili je nemaju dovoljno. Lobiranje je specijalizirani oblik zagovaranja: to je strateški, planirani i neformalni način utjecaja na donositelje odluka. Iako postoji puno definicija i zagovaranja i lobiranja pa i različitih pogleda, zagovaranjem se najčešće bave skupine kada imaju ograničen politički prostor ili malu mogućnost pristupa donositeljima odluka pa nerijetko dolazi do konfrontacije. Lobiranju pribjegavamo kada je kompromis izgledniji ili kad smo spremni na njega te kad imamo dovoljno znanja, vremena i sredstava. Najbolje je, naravno, kombinirati ta dva pristupa, samo što tome češće pribjegavaju oni koji imaju dovoljno novca, vremena, moći i pristup donositeljima odluka, no tada najčešće govorimo o interesnom, a ne o javnom zagovaranju. Nažalost, lobiranje u Hrvatskoj još nije zakonski regulirano pa je pri tome najbolje koristiti najviše svjetske standarde.

Bave li se udruge zagovaranjem? Posebno udruge navijača?

Bave, naravno. Prošlogodišnja Analiza upravljanja hrvatskim nogometom i prateći brief u kojem je sudjelovala i udruga “Naš Hajduk” oblik je zagovaranja, kao i mnoge prethodne aktivnosti udruge, uključujući prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sportu, odnosno njihovo promoviranje kroz prateće aktivnosti i medijske nastupe. Mnoge udruge bave se zagovaranjem, ali često to ne znaju, odnosno rade nesistematično. Ključ uspjeha zagovaračkih kampanja je u dobroj pripremi, kvalitetnoj provedbi plana, praćenju i evaluaciji rezultata. Nažalost, mnogi podcjenjuju važnost sustavnog pristupa ili nemaju dovoljno resursa pa npr. preskoče prvi korak – izgradnju čvrstih savezništava, ili zanemare praćenje i evaluaciju. Zagovaranje je zahtjevna aktivnost i puno bolji rezultati postižu se koordiniranim djelovanjem više udruga i skupina, udruživanjem resursa i podjelom odgovornosti.

Na što se treba posebno obratiti pozornost u zagovaranju?

Potrebno je dobro poznavati zakonodavni i strateški okvir te policy ciklus kako bi se na vrijeme odredilo na koga i kako treba utjecati da se postignu željene promjene. Nužan je timski rad kako bi se sinkronizirano moglo utjecati na različite dionike, posebno na građane i skupine čije interese zagovaramo (bez čije podrške uspjeh nije moguć), donositelje odluka i medije. Prema mom iskustvu, često se kasni s početnim koracima pa se u kratkom vremenu pokušava utjecati na rješenja koja su već u završnoj fazi usvajanja. Tada je uspjeh malo vjerojatan, iako je bilo i takvih primjera poput zaustavljanja gradnje plinske elektrane Peruća.

Koje su odlike dobrog zagovaranja?

Svakako istraživanje, analiza i određivanje cilja te izgradnja čvrstih savezništava, prvenstveno s građanima, udrugama i drugim skupinama koje dijele ciljeve i interese. Potom izrada kvalitetnog zagovaračkog plana, sinkronizirano djelovanje na savjetodavnoj, zakonodavnoj i policy razini, korištenje marketinških i PR alata itd.; dakle poštivanje svih ključnih elemenata javnog zagovaranja. Ako osiguramo i kvalitetno praćenje i evaluaciju, na dobrom smo putu da svaka iduća zagovaračka kampanja bude sve bolja.

Koliko je zagovaranje na profesionalnoj razini zastupljeno u Hrvatskoj?

Mnoge domaće udruge bave se zagovaranjem i aktivizmom dugi niz godina, a sve više udruga i skupina prepoznaje važnost sustavnog pristupa javnom zagovaranju pa zadnjih godina imamo i nekoliko kvalitetnih priručnika, sve je više radionica i edukacija: među udrugama se stvorila kvalitetna baza znanja i iskustava te bi bilo dobro da se ta znanja i prakse na neki način formaliziraju. Hrvatsko društvo lobista ulaže kontinuirane napore u transparentnost lobiranja i stvaranje registra lobista, za što još nema političke volje. Lov u mutnom očito mnogima odgovara.

Primjeri dobre prakse zagovaranja u Hrvatskoj?

Primjera je mnogo, a navest ću nedavnu kampanju “Sluškinje ustaju za ratifikaciju Istanbulske konvencije”. Iako su desne skupine uspjele u dijelu javnosti prebaciti naglasak na marginalne elemente Konvencije, ova kampanja pomogla je osvještavanju javnosti o ogromnom problemu sveprisutnog nasilja nad ženama i djecom. Poput nedavnog pokreta #metoo, i ova kampanja je na svjesnoj i podsvjesnoj razini potaknula mnoge da promisle o odnosu našeg društva prema ženama, našim majkama, sestrama, kćerima, prijateljicama. Simbol sluškinje, iako komunikacijski kontroverzan, odlično je pogodio sentiment žena, posebno onih koje godinama šute i trpe nasilje.

Što polaznici radionice mogu očekivati? Koja znanja i vještine će usvojiti?

Bavit ćemo se sustavnim pristupom zagovaranju, ključnim elementima za postavljanje kvalitetnih zagovaračkih planova, radit ćemo na konkretnim primjerima, a posebno na korištenju suvremenih komunikacijskih alata. Uspješnost radionice ipak će ovisiti o spremnosti polaznika da se kontinuirano educiraju o zagovaranju, o policy procesu unutar kojega se aktivnosti odvijaju te o oblikovanju i plasiranju poruka.

 

Preuzeto sa stranice: zajednica.nashajduk.hr

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *