Milena Zindović: Žene imaju važnu ulogu u gospodarenju otpadom i borbi protiv klimatskih promjena

Milena Zindović, urbanistkinja, rodna stručnjakinja i članica Ženskog arhitektonskog društva u Srbiji, proučila je postojeće prakse gospodarenja otpadom domaćinstava u Srbiji i ulogu žena u stvaranju i upravljanju otpadom. Istraživanje je provedeno uz potporu UN Women, a poslužit će za provedbu kampanja s ciljem podizanja svijesti o gospodarenju otpadom i aktivnostima usmjerenim protiv klimatskih promjena među ženama i njihovim zajednicama, prenosi Vox Feminae.

Nacionalno istraživanje „Upravljanje otpadom u domaćinstvima u Srbiji“ s početka 2019. godine pokazuje da većinu otpada predstavlja hrana, dok plastična ambalaža čini četvrtinu otpada u srbijanskim domaćinstvima, od čega su najzastupljenije jednokratne plastične boce. U sklopu istraživanja ispitani su i stavovi muškaraca i žena po pitanju gospodarenja otpadom.

„Najznačajniji dobiveni podaci pokazuju nam da su žene najvažniji agenti promjene u svakom kućanstvu. Prema prethodnim istraživanjima one najviše kuhaju i odlažu otpad. Oko 70 posto žena izjasnilo se da su one te koje donose odluke o upravljanju otpadom. Angažirajući ih i usmjeravajući kampanje za podizanje svijesti na žene, možemo promijeniti svakodnevne prakse upravljanja otpadom“, ističe Zindović u intervjuu za UN Women.

Veliki izazov u ovom području prema Zindović predstavlja motiviranje ljudi da počnu mijenjati prakse gospodarenja u svojim kućanstvima:

„Moramo objasniti važnost određenih praksi i djelovanja usmjerenog protiv klimatskih promjena bez obzira na infrastrukturu ili inicijative koje vodi država. Infrastruktura za bolje gospodarenje otpadom još ne postoji ili je nedovoljno razvijena. Znajući to, ljudi su manje motivirani za bilo što. Oni vide kako država ili društvo ne rade dovoljno na ovom pitanju, stoga pokušavamo usmjeriti ljude na njihove osobne navike i što svaka osoba može učiniti kako bi smanjila količinu otpada.“

Zindović govori o povezanosti roda, urbanog planiranja i klimatskih akcija te ističe da bi sveobuhvatno sagledavanje tih područja bio korak naprijed u oblasti urbanog planiranja i dizajna.

„Dugo vremena, urbano planiranje bila je rodno neutralna disciplina. Nedavno se pojavljuje globalni pokret koji prepoznaje da urbani prostor nije rodno neutralan već vrlo rodno uvjetovan. Ako na njega primijenimo određene aspekte rodne ravnopravnosti možemo ga učiniti sveobuhvatnijim, sigurnijim i boljim za sve. Za početak, urbanisti/kinje i dizajneri/ce trebaju razmisliti o različitim ljudima koji koriste urbane prostore, uključujući žene, djecu i osobe s invaliditetom koje možda neće moći pristupiti tim prostorima. Gradovi su među najvećim zagađivačima, UN Women/Elif Gulec što ukazuje na usku povezanost urbanog razvoja s klimatskim promjenama“, rekla je Zindović.

Prema njoj, jednostavan primjer uključivanja rodnih i klimatskih aktivnosti u urbanističko planiranje bio bi imati više stabala u gradovima. Tako se stvaraju ugodniji urbani prostori osiguravajući hladovinu i hlađenje prostora. Drveće stvara hlad za zgrade, čime se smanjuje potrebna količina energije za klimatizaciju.

„Kada stvorite lijepi urbani prostor s puno drveća i hladovine trebate istovremeno omogućiti ljudima da koriste taj prostor. Kada je sjenovito i lijepo, ljudi žele sjesti. A kada razmišljate o klupama, morate razmišljati o tome tko će ih koristiti. Primjerice, starijim osobama može biti potrebna klupa s naslonom. Treba razmišljati i o drugim skupinama koje će vjerojatno provoditi vrijeme u tim urbanim prostorima – poput djece ili majki s malom djecom. I to je način na koji počnete uzimati u obzir njihove specifične potrebe. Sva ova razmatranja trebaju voditi vaš dizajn tako da stvorite inkluzivni prostor“, objašnjava Zindović.

Kada se govori o poduzimanju klimatskih akcija najbitnije je ne čekati na velike promjene ili da vlade i velike tvrtke nešto urade – već djelovati individualno.

„Počnite s malim stvarima. I promjena svakodnevnih navika imat će utjecaj. Postoje jednostavni koraci koje ljudi mogu poduzeti svakoga dana – kao što je smanjenje plastike za jednokratnu uporabu. Koristite platnenu torbu za kupovinu, termos šalicu za kavu i višenamjensku bocu s vodom. Korištenje manje klimatizacije može pomoći okolišu pa pokušajte ohladiti svoj stan ili ured na prirodnije načine, kao što su otvaranje prozora ili više biljaka. Izolirajte svoj dom kako biste smanjili količinu energije potrebne za zagrijavanje. Također možete pomoći hodanjem. Prošećite u školu ili u ured jer manja upotreba automobila smanjuje emisije stakleničkih plinova. Žene i djevojčice mogu koristiti menstrualne čaše (umjesto higijenskih uložaka) kako bi smanjile otpad“, samo su neki od primjera koje Zindović preporučuje.

Prevela i prilagodila: Anja Zulić

Izvor: UN Women

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *