Ministarstvo kulture nastavilo s gušenjem razvojnih potencijala

obuljen_crRadna grupa smatra da rezultati nisu usklađeni sa strateškim planom Ministarstva te da mogu imati ozbiljne posljedice po razvoj umjetničke i kulturne produkcije u Hrvatskoj na svim razinama.

Otvoreno pismo ministrici Nini Obuljen Koržinek prenosimo u cijelosti:

– Nakon pomnog iščitavanja ovogodišnjih rezultata javnog poziva Ministarstva kulture za sufinanciranje programa, uviđamo da je znatno smanjen broj dobivenih podrški, kao i količina sredstava, što nije u skladu sa strateškim planom Ministarstva kulture objavljenim na mrežnim stranicama te se nameće zaključak da se Ministarstvo i vijeća nisu vodila za tim temeljnim dokumentom. U sektoru međunarodne kulturne suradnje primijetili smo najveći rez, i u broju programa i u dobivenim sredstvima.

Na primjer, u članku 1.1.4.2. broj i diversifikacija programa međunarodne kulturne suradnje – u 2016. je ciljana vrijednost bila 650, a u 2017. je 700. Ipak, u 2016. broj odobrenih programa na prvome roku (15.9.2015.) bio je 343 (4.562.099,00 kn), a u 2017. je taj broj pao na 278 (2.627.542,90 kn). Ni u sektoru inovativnih umjetničkih praksi, kao niti u sektoru vizualnih umjetnosti, strateški se plan ne ispunjava. U strategiji se spominje osiguranje stabilnosti nezavisne kulturne scene (str. 19.) i povećanje broja potpora – što se i dogodilo – broj odobrenih programa se povećao s 236 na 253, ali je iznos sredstava smanjen s 7.033.600,00 kn (2016. g.) na 6.516.050,00 kn (2017. g.). U sektoru vizualnih umjetnosti broj odobrenih programa smanjen je s 413 na 296, što je značajno smanjenje, ali iznos sredstava je ostao sličan (iako smanjen u 2017.) – s 4.469.506,00 kn na 4.034.900,00 kn. Ovogodišnji rezultati pokazuju smanjenje broja potpora u svim djelatnostima osim u Inovativnima. Unatoč povećanju broja potpora za te djelatnosti, ukupna sredstva su smanjena, što znači da izvaninstitucionalne kulturne organizacije ne rade s nominalnim sredstvima koja su im obećana u strateškom planu.

Daljnja analiza dodijeljenih sredstava za javne potrebe u kulturi za 2017. godinu ukazuje i na to da su se ocjene predloženih programa i odluke o visini njihovog financiranja donosile proizvoljno, potpuno zanemarujući Strateški plan Ministarstva kulture RH kao temeljni razvojni dokument. Očito je da valja podsjetiti i ministricu kulture i članove kulturnih vijeća da je prvi opći cilj važeće strategije Ministarstva kulture RH „razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i proizvodnje te javne komunikacije“. I ove je godine Ministarstvo kulture RH, unatoč smjenama u ministarskoj fotelji, nastavilo s praksom gušenja razvojnih potencijala kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Posebno se to odnosi na maćehinski odnos Ministarstva prema organizacijama civilnog društva, iako se one u strategiji višekratno ističu kao važan, u nekim poljima i ključan čimbenik.

Prvo, od uvođenja Zaklade Kultura nova Ministarstvo kulture RH potpuno je ukinulo mogućnost 20% udjela za plaće kulturnih radnika u okviru troškovnika pojedinih projekata. Ova se odluka pravdala osnivanjem Zaklade Kultura nova, iako je jasno da ona ne može zamijeniti Ministarstvo jer je ta potpora dostupna tek ograničenom broju udruga. Dakle, za polje kulturne proizvodnje u cjelini ovakva politika Ministarstva kulture RH predstavlja jasnu mjeru onemogućavanja zapošljavanja kulturnih radnika i njihovo guranje u nesigurne radne uvjete pa posljedično i vrlo nesigurnu egzistenciju. Nadalje, primanje naknade za rad putem autorskog honorara, koje je kao posljedica dokidanja troška plaće dominantan, i vrlo često jedini mogući model, ovih je dana dodatno opterećeno uvođenjem novog poreznog zakona, a što će se, ruku pod ruku sa smanjenjem sredstava, prelomiti preko leđa upravo tih, najranjivijih kulturnih proizvođača.

Drugo, već više godina se kulturni radnici, kako iz civilnog, tako i iz institucionalnog polja, suočavaju s brojnim nejasnoćama i nelogičnostima vezanima za djelatnost inovativne kulturne i umjetničke prakse. Iako se i u važećoj strategiji ove prakse višekratno spominju uz napomenu povećanja sredstava, nije jasno kako to da su se sredstva u 2017. godini – smanjila, i to za pola milijuna kuna (6.516.050 kuna naspram lanjskih 7.033.600). Također, postavlja se pitanje definiranja djelatnosti, njezin razlog postojanja, jer se iz godine u godinu stječe dojam da su se zasebnim vijećem za inovativne prakse svaka inovacija, sklonost eksperimentu, kritičnost, suvremenost i multidisciplinarni istraživački pristup protjerali iz drugih vijeća. Takva getoizacija programa kritičkog predznaka u jedno zasebno vijeće ne samo da ne vodi razvoju pojedinih djelatnosti, nego i sve ‘eksperimentalne, kritične, inovativne’ dovodi u jasan konkurentski odnos.

Treće, u važećoj strategiji izričito se navodi: „povećanjem broja potpora za edukacijske i medijacijske programe/projekte, seminare, radionice, predavanja, debate i sl. pridonijet će se razvoju i jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva koje razvijaju inovativne umjetničke i kulturne prakse te uključivanju građana (publike) u kreativne procese.“ Međutim, na vijeću za inovativne prakse uočljiva je upravo suprotna tendencija. Višegodišnji radionički i edukativni programi koji su već počeli ostvarivati kontinutet i rezultate, kao i oni novopredloženi, našli su se na popisu odbijenih. Posebno je problematično što se mnogi od njih odvijaju izvan Zagreba, u sredinama u kojima je takav tip sadržaja posebno važan. Jasno je da je edukacija temelj razvoja, proces bez kojeg nema širenja publike i njezinog aktivnijeg uključivanja, kao ni napredovanja samih kulturnih proizvođača, od umjetnika i kustosa do ostalih profesionalaca u polju kulture. Stoga i ova proturječnost između odobrenih sredstava i strategije ukazuje na pravo gušenje razvojnih potencijala.

Strategija politike razvoja nije se poštivala niti prilikom dodjele javih sredstava za časopise i elektroničke publikacije kojima su u 2017. godini znatno smanjena sredstva. Iznos za tiskane časopise je čak 37% manji u odnosu na prošlu godinu, ali su istom natječaju pridodane elektroničke publikacije pa je, ako se one računaju, ukupni iznos ove godine manji za 26%. Od velikih korisnika javnih sredstava ostali su samo časopisi Hrvatsko slovo (potpora od 400.000,00 kuna) i Vijenac (potpora od 600.000,00 kuna), dok je drugim projektima naprosto ukinuta potpora. Istovremeno, nisu razvijeni drugi mehanizmi potpore medijima koji bi kompenzirali ili nadogradili ovo smanjenje.

Tražimo od Vas da se očitujete po svim pitanjima. Tražimo da se očitujete po pitanju financiranja medija koji su formalno-pravno dio resora Ministarstva kulture kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama diljem Europe. Tražimo vraćanje mogućnosti uključivanja plaća kulturnih radnika u troškovnike projekata. Tražimo da se razvojni potencijal praksi koje se temelje na istraživanju, eksperimentu i kritici prepozna u svim vijećima, a ne samo u onom rezerviranom za inovativne. Tražimo da se vijeća drže odrednica zadanih strateškim planom. Tendenciju smanjenja financiranja za edukativne programe, unatoč jasnim odrednicama u strategiji, smatramo propustom u radu vijeća koji se mora preispitati. Tražimo da se vijeća očituju o kriterijima bodovanja i javni uvid u ocjene i zapisnike sa sjednica. Naposljetku tražimo od Vas da se očitujete po pitanju smanjenog budžeta, da javnosti transparentno objasnite na koji način su raspoređena sredstva alocirana za kulturu u 2017. – stoji u pismu.

Peticiju možete potpisati OVDJE.

 

 

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *