Mirela Despotović: Trebalo bi napraviti analizu o potrebama i problemima starijih osoba na razini cijelog grada Zagreba

Pončo-1200x578Centar za civilne inicijative iz Zagreba nedavno je završio i predstavio svoje Istraživanje potreba i problema osoba treće životne dobi na području gradske četvrti Trešnjevka – Sjever. Njihova predsjednica Mirela Despotović u razgovoru nam je predstavila rezultate istraživanja i osvrnula se na neke od problema osoba starije životne dobi u Zagrebu, ali i u društvu u cjelini.

Možete li nam za početak predstaviti Centar za civilne inicijative?

Centar za civilne inicijative (skraćeno CCI) osnovalo je nas desetero suradnika 1998. godine. Različitih znanja, zanimanja i usmjerenja dijelili smo zajedničku ideju pružanja potpore udrugama i civilnom društvu u ruralnom prostoru nakon završetka rata i odlaska velikih međunarodnih organizacija iz naše zemlje s humanitarnom pomoći.

U prvih 10 godina djelovanja bavili smo se u najvećoj mjeri socijalnim radom i razvojem ruralnih zajednica pogođenih ratom te nas je put odveo u više općina i gradova Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije kao što su: Petrinja, Glina, Sunja, Dvor, Hrvatska Kostajnica, Vojnić, Krnjak, Gvozd, Topusko, Ozalj, Ribnik, Kamanje, Žakanje te od većih gradova Karlovac.

Uz projekte jačanja neformalnih inicijativa građana, podršku radu i edukaciji mjesnih odbora, udruga i zadruga; proveli smo i nekoliko projekata ekonomske revitalizacije ruralnog prostora Banovine i Korduna. Pružali smo stručnu pomoć poljoprivrednom stanovništvu, pomagali pri upisu u registar poljoprivrednih gospodarstava, provodili programe prekvalifikacije. U suradnji s Pučkim otvorenim učilištem iz Duga Rese proveli smo dva programa prekvalifikacije osoba iznad 45 godina starosti za različita zanimanja u poljoprivredi i na taj način pomogli zapošljavanju oko stotinu nezaposlenih osoba kroz zaposlenje, kooperantske odnose ili pokretanje vlastite djelatnosti.

U zadnjih nekoliko godina bavimo se podrškom stručnjacima u udrugama i ustanovama na tri razine: organizacijom radionica i seminara na teme važne za razvoj udruga i njihovog djelovanja, izdavanjem priručnika za stručnjake koji se bave odgojem i ranim obrazovanjem te socijalnim radom i razvojem zajednice. U tu svrhu izdali smo priručnike za odgojitelje „Uvažavanjem različitosti do kulture mira“ i „Tolerancija se uči od ranog djetinjstva“. Izdali smo i priručnike za udruge – „Osnove financija za neprofitne organizacija i odgovori na najčešća pitanja“ i „Poslovanje udruga“. A izdavanjem brošura namijenjenih osobama treće životne dobi i svim službama koje pružaju usluge starijoj populaciji: „Briga za zdravlje u sedam dana“; Pravni vodič za osobe treće životne dobi“; „Pamćenje i starenje“ i zbirkom pjesama našeg volontera starije dobi „Moje pjesme, moji snovi“ pružamo mogućnost starijim osobama i njihovim obiteljima dobiti informacije o njihovim pravima i uslugama koje mogu ostvariti.

Bavimo se i suorganizacijom Ljetne škole: Socijalni rad i razvoj zajednice u partnerstvu sa Studijskim centrom za socijalni rad Pravnog fakulteta u Zagrebu namijenjene djelatnicima socijalnih ustanova.

Nedavno ste u Knjižnici Tin Ujević javno prezentirali rezultate Istraživanja potreba i problema osoba treće životne dobi gradske četvrti Trešnjevka – sjever. Na kojem uzorku se radilo i kojim metodama?

Istraživanje se provelo na uzorku od 252 sudionika stanovnika treće životne dobi s područja Trešnjevke sjever, što je 2,5% ukupne populacije u četvrti. Nastojali smo da u uzorku budu stanovnici iz različitih dijelova četvrti – tzv. „stare“ Trešnjevke, Rudeša, Ljubljanice, Voltinog, okolice Doma sportova. Koristili smo upitnik od 30 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa (pitanja s ponuđenim odgovorima) i sastanke fokus grupa na četiri lokacije u četvrti. Ova kombinacija omogućila nam je uvid u veći broj vrlo specifičnih odgovora o životu u pojedinim mjesnim zajednicama i potrebama za poboljšanje. Dok odgovori primjenom upitnika daju samo statistički podatak i broj učestalosti neke pojave, razgovor u fokus grupama daje nam uvid u subjektivne doživljaje ispitanika i njihovo viđenje mogućih poboljšanja kvalitete života.

Na koje poteškoće ste nailazili u provedbi istraživanja i koliko je ono trajalo?

Za istraživanje smo imali vrlo kratko razdoblje, nešto više od mjesec dana, od sredine prosinca 2018. do sredine siječnja 2019. Nailazili smo na nepovjerenje prema volonterima koji su anketirali naše starije sugrađane u javnim prostorima kao što su knjižnica, lokalni kafići, tržnica, ambulante, trešnjevačke ulice. Vrlo rijetki su pristajali na anketiranje ukoliko ono nije bilo organizirano unutar udruge umirovljenika, doma zdravlja, doma umirovljenika ili susjeda iz kvarta. Zbog ovih saznanja pokušali smo ostvariti suradnju s župom Svetog Josipa i Domom zdravlja Zagreb Zapad, međutim župa nije bila spremna surađivati, a samo je troje liječnika od 33 ambulante prihvatilo našu molbu za pomoć u anketiranju. Na kraju smo ovako veliki broj ispitanika uspjeli prikupiti uz volontersku podršku čak devet volontera iz četvrti.

Fokus grupa CCI-a održana u Voltinom

Fokus grupa CCI-a održana u Voltinom

Kojim su aspektima života u svojoj četvrti posebno zadovoljni vaši ispitanici? Koje nedostatke ističu?

Posebno su zadovoljni dostupnošću sadržaja kao što su trgovine, banka, tržnica, ambulante, vrtići i škole. Zelenilo i parkovi često se navode kao izvor zadovoljstva dok su prepoznati nedostaci: neaktivni mjesni odbori, loše informiranje starijih građana o uslugama, nedostatak komunalnih redara, loše organiziran odvoz otpada i sporo rješavanje razvrstavanja otpada. Smeta ih nečistoća naselja u kojem žive i prisjećaju se vremena kad se grad redovito čistio i prao.

Na pitanje „Koja područja zahtijevaju dodatni angažman?“ vaši ispitanici su u najvećoj mjeri istaknuli održavanje i čistoću (čak 48%), više od dostupnih zdravstvenih usluga (21%) i socijalnih usluga (35%). Kako tumačite ovaj podatak?

Stanovnici treće dobi uglavnom su zadovoljni zdravstvenom skrbi; ambulante su prilično gusto raspoređene i do najbliže ambulante uglavnom je dovoljno 5-10 minuta pješice. S druge strane, spremnici za otpad su dupkom puni veći dio tjedna, otpad se odvozi tek dva puta tjedno, a broj stanovnika u četvrti brzinski se povećava zbog iznimno žive novogradnje, što konstantno dovodi do pretrpanih spremnika i neurednog izgleda naselja. Osim nezadovoljstva izgledom, stanovnici starije dobi zabrinuti su za širenje bolesti uzrokovane količinom otpada u spremnicima i oko njih na ulicama.

Udio stanovnika treće životne dobi stalno raste, a gotovo nitko se ne bavi sustavnim ispitivanjem njihovih potreba i načina života. Demografi procjenjuju da će europsko radno stanovništvo za nekoliko godina biti brojčano sve manje, a ono iznad 65 godina starosti će i dalje rasti. U Hrvatskoj je 17,7 % ukupnog stanovništva starije od 65 godina. Poznajemo li dovoljno njihove potrebe, navike i različite vidove ezgistencije?

Grad Zagreb za potrebe ispitivanja specifičnih potreba starijih za pojedine usluge provodi ispitivanje potreba, međutim, koliko nam je poznato, nemamo saznanja proistekla od istraživanja načina života, svakodnevnih navika, potrebama za informiranjem i sadržajima u kulturi na razini kvarta. Naše istraživanje trebalo bi poslužiti za ciljano planiranje budućih projekata i aktivnosti za starije, ali i potaknuti dionike u gradu na ovakvo istraživanje na razini cijelog grada. Dobiveni bi rezultati bili vrlo korisni u usmjeravanju sredstava tamo gdje će proizvesti konkretne promjene u zajednici, uključiti predstavnike mjesne samouprave koje bi po našem mišljenju trebala bolje poznavati potrebe svojih starijih i nemoćnih susjeda i organizirati podršku i pomoć.

zvonkoPosljednjih godina mnoge se osobe starije životne dobi uključuju u volontiranje. Zašto je ono, po vama, dobar način borbe protiv socijalne isključenosti?

Osobe treće životne dobi suočene su s povećanom socijalnom izolacijom u umirovljeničkim danima u usporedbi s danima kad su bili radno aktivni. Umirovljenje dolazi često nakon odlaska djece iz obiteljskog doma, smanjuje financijsko stanje i otežava podmirivanje osnovnih potreba a kamoli socijalnih i kulturnih potreba. Sve to uvjetuje osjećaj osamljenosti i izolacije. Uključivanjem u rad udruga ili ustanova u kojima se osjećaju potrebnima, oni dobivaju povratne informacije o važnosti njihovog sudjelovanja i pomoći koje popunjavaju prazninu u njihovom obiteljskom domu, čine ih aktivnima i društvenima što posljedično dovodi i do boljeg psihofizičkog zdravlja.

Jedan od nama dragih primjera volontiranja je gospodin koji od djetinjstva piše pjesme. Počeo je s dječjim, a nastavio s pjesmama za odrasle. Pomagao nam je obavještavati susjede o događanjima u našem uredu i organizirao glazbeno poetske večeri. Kad smo saznali da ima natipkane pjesme na staroj pisaćoj mašini i paus papiru odlučili smo mu zahvaliti za svu njegovu volontersku pomoć izdanjem njegove zbirke pjesama koju je sam nazvao „Moje pjesme, moji snovi“. Danas čitanje pjesama iz zbirke gospodina Zvonka umiruje, nasmijava i uljepšava život korisnicima domova za starije u Zagrebu i Karlovcu gdje imamo urede i provodimo programe za starije.

Spomenuli ste i kako preporučujete da se na području cijelog Grada Zagreba načini istraživanje koje bi osvijetlilo stvarne potrebe starijih osoba. Zašto je ovako nešto iznimno važno, po vama?

Grad Zagreb nudi brojne usluge osobama treće dobi na području grada i godišnje tiska oko 5 000 primjeraka Vodiča za starije građane grada Zagreba, međutim iz ovog istraživanja shvatili smo da još uvijek ima veliki broj starijih koji nije informiran o uslugama koje im se nude i koje mogu ostvariti. Nadalje, treba uvažiti statistiku po kojoj svaki peti ili šesti stanovnik grada ima više od 65 godina, a grad tek treba postati prilagođen starijem stanovniku (nogostupe je potrebno sniziti na velikom broju pješačkih prijelaza, zeleno svjetlo na semaforu produljiti za potrebe starijih i osoba s invaliditetom, za ulazak u tramvaje s visokim gazištima potrebno je osigurati rampe, u starije zgrade koje nemaju liftove potrebno je ugraditi liftove i slično). U gradu raste i broj udruga koje se bave uslugama za starije, pogotovo nakon objavljenih natječaja iz EU sredstava za područje kulture, međutim da bismo svi mi dionici iz lokalne zajednice koji nastojimo olakšati proces starenja i poboljšati njegovu kvalitetu odgovorili na ciljane i stvarne potrebe trebalo bi napraviti analizu na razini grada i onda u skladu s analizom osmišljavati buduće programe.

Kakve zaključke i preporuke ste donijeli na kraju ovog istraživanja?

Naši stariji sugrađani u sve većem broju koriste tehnologiju današnjice i njih 18% primjerice koristi Facebook društvenu mrežu, čak njih 79% ima mobitele, a 44% ispitanika dopisuje se SMS porukama. Uzimajući u obzir ovako veliki broj starijih osoba koje su dostupne putem moderne tehnologije komunikacije, a istovremeno imajući u vidu podatak da im nedostaje pravovremene informacije o uslugama i događanjima u gradu njima namijenjena, zaključujemo da trebamo promijeniti način informiranja i komunikacije s osobama treće životne dobi. Podatak o gotovo sto posto starijih koji svakodnevno gledaju TV i gotovo isti postotak koji slušaju radio upućuje nas na korištenje i ta dva medija kao izvore i prijenos informacija. Gotovo trećina ispitanika uključena je u rad neke od udruga koje okupljaju umirovljenike, a jednaki broj njih spremno je uključiti se u humanitarne aktivnosti i pomaganje drugima. Ovaj podatak navodi nas na zaključak da možemo pokrenuti aktivnosti susjedske podrške i druge slične aktivnosti u mikro zajednicama kao što su pojedine ulice, manji kvartovi u kojima je tradicionalno snažna upućenost jednih na druge od velike važnosti za starije sugrađane.

Tekst je nastao u sklopu projekta “Trešnjevački seniori: zreli za umjetnost” koji provodi K-zona u razdoblju od 17.8.2018. do 17.11. 2019. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 963.014,49 HRK, a iznos EU potpore je 818.562.32 HRK. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost K-zone.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *