Novo EU zakonodavstvo o otpadu – korak naprijed, ali propuštena prilika za veći iskorak

akcija_crDogovoreni ciljevi i mjere smanjenja nastanka , ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja otpada potaknut će razvoj kružnog gospodarstva u državama članicama, ali je propuštena prilika za veći iskorak koji je zahtijevao EU Parlament čiju ambicioznost nažalost nisu podržali ministri zaštite okoliša, kao ni Komisija koja je predložila neambiciozan paket mjera.

– Ključni elementi izmjena zakonodavstva odnose se na ciljeve smanjenja nastanka i povećanja recikliranja otpada za razdoblje do 2025., 2030. i 2035. godine,  preciznijih zahtjeva koji se odnose na odvojeno prikupljanje otpada, kao i na snažniju implementaciju reda prvenstva postupanja s otpadom kroz ekonomske instrumente i dodatne mjere s ciljem smanjenja otpada. Dogovor sadrži niz ciljeva i pravila kojima će se promicati kružnije gospodarstvo u državama članicama, otvaranje zelenih radnih mjesta i poboljšanje zaštite i održivosti okoliša i društva.

Međutim, s obzirom da je nakon pregovora u velikoj mjeri derogirana ambiciozna pozicija koju je zahtijevao EU Parlament, pozivamo hrvatske europarlamentarce da i dalje nastave sa zahtjevima sve dok se ne donese konačni tekst koji se očekuje u prvom kvartalu 2018. godine. Primjerice, derogiran je cilj odvajanja komunalnog otpada od 70% do 2030. kojeg je predlagao Parlament, na 65% do 2035. godine. Nije prihvaćen poseban cilj za ponovnu uporabu, kao ni cilj smanjenja morskog otpada – ističu u Zelenoj akciji.

Zelena akcija je za vrijeme cijelog procesa formiranja stavova i pregovora dopisima i sastancima zahtijevala od hrvatskih europarlamentaraca i ministara okoliša da podrže visoke ciljeve smanjenja nastanka, odvajanja, recikliranja i kompostiranja otpada.

Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša, kao jedno od rijetkih u EU, skrivalo je svoju poziciju u pregovorima pred hrvatskom javnosti kada za to nije bilo razloga. Shodno tome, pretpostavljamo da je jedini mogući razlog strah pred javnosti zbog neambiciozne pozicije u pregovorima oko izmjena direktiva, a što je i u skladu sa štetnim odlukma koje Ministarstvo okoliša donosi u posljednje vrijeme. Iako smo poslali već desetak dopisa u kojima tražimo stav Ministarstva o ključnim pitanjima u pregovorima, pozivamo Ministarstvo još jednom da javnosti pokaže s kakvom je pozicijom nastupilo u pregovorima i jesmo li u konačnici jedna od zemalja koje su derogirale ciljeve.

Hrvatska bi trebala biti među državama članicama koje će zahtijevati ambicioznije ciljeve i EU financiranje sustava gospodarenja otpadom, s obzirom da imamo jedan od najgorih sustava u kojem se tek oko 17% komunalnog otpada reciklira i kompostira, a oko 83% baca na odlagališta. Potrebna nam je brza transformacija sustava koju mogu omogućiti samo snažne mjere i ciljevi sadržani u EU direktivama, što dovoljno govori o važnosti procesa donošenja ovih izmjena Direktiva i važnosti javno dostupnih i transparentnih informacija koje Ministarstvo skriva.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *