Oman: Ovo će biti povijesna godina za zaštitu životinja

Zagreb, 04.10.2017. - Udruga Prijatelji životinja ispred zgrade Hrvatskog sabora povodom izglasavanja Zakona o zaštiti životinja. Na fotografiji Luka Oman (L). foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Zagreb, 04.10.2017. – Udruga Prijatelji životinja ispred zgrade Hrvatskog sabora povodom izglasavanja Zakona o zaštiti životinja. Na fotografiji Luka Oman (L).
foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Predsjednik udruge “Prijatelji životinja” Luka Oman u povodu Međunarodnog dana zaštite životinja, 4. listopada, u razgovoru za Hinu ističe kako se raduje što će ove godine taj dan obilježiti i s donošenjem novog zakona koji će zaustaviti ubijanja pasa u skloništima te omogućiti bolju provedbu zakonskih odredbi te ističe kako će 2017. biti povijesna godina za zaštitu životinja budući da nakon stupanja na snagu zabrane uzgoja životinja za krzno prestaje i ubijanje napuštenih životinja.

Razgovarala: Marina Bujan

“Obilježavanju Međunarodnog dana zaštite životinja prigodno dolazi izglasavanje Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskom saboru. Definitivno će ova 2017. biti povijesna godina za zaštitu životinja. Naime, sa 1. siječnjem 2017. stupila je na snagu i zabrana uzgoja životinja za krzno, uz veliku potporu saborskih zastupnika, građana i stručnjaka”, istaknuo je Oman.

Naglasio je kako je važno i da druga vrlo očekivana odredba stupi na snagu, a to je da se zabrani ubijanje životinja u skloništima. Novi Zakon o zaštiti životinja upravo to donosi i “Prijatelji životinja” ga stoga ne samo podržavaju nego i iščekuju, jer što prije stupi na snagu, to će prije prestati ubijanje napuštenih životinja. Istaknuo je da je potpora javnosti u tome zaista velika te da svima na tome zahvaljuju. Dodao je da prema anketama čak 90 posto hrvatskih građana traži da prestane ubijanje životinja u skloništima.

Oman kaže da za to postoje jaki argumenti jer u Hrvatskoj već postoji šest “No kill skloništa” – u Zagrebu, Osijeku, Varaždinu, Čakovcu, Bjelovaru i Virovitici koji su svojim radom dokazali da je ne samo humanije nego i efikasnije životinje udomljavati, nego ih ubijati. Također, stvara se i ušteda za lokalne zajednice, jer one koje već sada ne usmrćuju životinje više ulažu u preventivu poput programa kastracije i  kontrole mikročipiranja. Označavanje svih pasa mikročipom obvezno je još od 2004. “Jasno je da kada bi se u praksi to stvarno i dogodilo, napuštenih životinja praktički ne bi ni bilo”, rekao je Oman.

30 posto građana ne cijepi i ne čipira pse

Istaknuo je da 30 posto građana ne cijepi i ne mikročipira pse te zbog nepoštivanja zakona rijetko snose posljedice. Rekao je da necijepljeni pas ugrožava opću procijepljenost, a s druge strane ako pas nije mikročipiran ne zna se tko mu je skrbnik, a u slučaju njegova napuštanja građani moraju plaćati zbrinjavanje. Oman kaže da se zbog toga zalažu za provođenje kontrole cijepljenja i mikročipiranja jer bi se time riješilo opasnosti od bjesnoće i pse bi umjesto svake, trebalo cijepiti svake tri godine te gotovo ne bi bilo napuštenih životinja.

Dodao je da te lokalne zajednice koje već sada ne usmrćuju pse rade i na edukaciji, te kažnjavanju neodgovornih skrbnika koji su problem i uzrokovali, a ne da se kažnjavaju žrtve, a to su životinje koje je netko napustio i nedopustivo je da onda još to plate smrtnom kaznom.

Oman kaže da će se novim zakonom ta velika nepravda ispraviti, a važno je i da će doći do bolje provedbe zakona. “Mnoge odredbe koje su u Zakonu još od 2007. jednostavno se nisu provodile. Ovaj zakon s dodatnim odredbama nastoji da se ono što se trebalo dogoditi još 2007., dogodi sada. Da sve županije imaju sklonište i da sve lokalne zajednice provode zakon onako kako je propisan, dakle, ne samo da se životinje ‘grabe’ s ulice, nego da se sustavno provodi zbrinjavanje životinja koje uključuje i edukaciju i preventivne mjere te kažnjavanje svih onih koji ne poštuju zakon”, rekao je Oman.

Istaknuo je da novi zakon osim za napuštene životinje donosi i pozitivne pomake za druge životinje. “To je jako bitno jer svi smo svjesni da su životinje u vrlo lošem položaju i da zakon daje samo najosnovnije nužne mjere kako bi se one barem donekle zaštitile”, rekao je. “Životinje se i dalje iskorištavaju i u mesnoj i prehrambenoj industriji te je jako puno institucionalnog zlostavljanja životinja koje se opravdavaju, pa čak i zakonom i stoga je svaki pomak u tom smjeru vrlo dragocjen”, rekao je Oman. Pozdravio je zabranu životinja u cirkusima i svaki drugi pomak koji će spriječiti iskorištavanje i zlostavljanje životinja barem zbog ljudske zabave. Pozdravio je i djelomičnu zabranu korištenja konja zbog izvlačenja drva iz šume.

Oman smatra da provedba Zakona treba pasti osim na lokalne zajednice i komunalne redare i na veterinarske inspektore i veterinare. “Dakle, mislimo da svi trebaju biti jednako uključeni u provedbu kako bi ona zaista i uspjela”.

Rekao je da će po odredbama novog zakona sve životinje u skloništima trebati biti kastrirane kako bi se spriječilo da se udomljene životinje vraćaju natrag sa svojim potomcima u skloništa. Kazao je da je usvojenim amandmanima Vlada još dodatno poboljšala zakon. Tako će svi uzgajivači bez obzira koliko ženki imaju, morati biti registrirani i legalno obavljati svoje poslovanje. “Mislimo da će se time ispraviti velika nepravda, uvesti reda, a ujedno će se puno pomoći životinjama. Protiv te odredbe zakona, koja je samo bolje definiranje postojeće, mogu se buniti jedino oni koji i dalje žele raditi bez registracije”, kaže Oman.

Istaknuo je i da će po novom zakonu osim ministra i veterinarskih inspektora i lokalna zajednica moći uvesti kastraciju životinja kao obvezan način kontrole razmnožavanja. Obvezna kontrola razmnožavanja već je sada propisana kako bi se spriječilo rađanje neželjenih životinja. “Ova odredba se ne odnosi na uzgajivače te daje mogućnost da se za određeno područje odredi da se za sve koji se ne misle baviti uzgojem pasa i zbrinjavati mladunčad, propiše obvezna kastracija. Takve odredbe mogu pomoći životinjama, ali i lokalnim zajednicama da se lakše bore protiv neodgovornosti skrbnika te su prenesene iz dobrih praksi drugih država”, rekao je.

Svaki dan može se puno pomoći životinjama

Oman je istaknuo i kako se Međunarodni dan zaštite životinja obilježava diljem svijeta kako bi se ukazalo ljudima da tijekom čitave godine, svakim danom mogu puno pomoći životinjama, da ne moraju čekati zakone nego promijeniti vlastite navike, bilo da ne kupuju životinje jer one nisu artikli i da ne podržavaju vrlo često okrutni uzgoj životinja nego da spase životinju iz skloništa, odnosno da udomljuju.

“Trenutna je situacija takva da kada bi svi u ovom momentu koji misle kupiti životinju, umjesto toga odlučili je udomiti, sva skloništa bila bi prazna”, istaknuo je Oman. Važno je, kaže, i biranje kozmetike i sredstva za čišćenja koja nisu testirana na životinjama te borba protiv pokusa na životinjama koja može dovesti do zabrane takve prakse. Apelirao je na građane i da izbjegavaju nošenje odjeće i obuće od životinjske kože i krzna jer se svake godine ubiju milijuni životinja zbog odijevanja i to potpuno bespotrebno jer danas imamo pregršt materijala koji mogu puno kvalitetnije i zdravije zamijeniti životinjsku kožu. “Nemati tuđu kožu na vlastitoj je definitivno dobar način kako pomoći životinjama”, kaže Oman.

Istaknuo je i kako najveći pomak koji svatko može jednostavno učiniti je promjena prehrane jer najviše životinja nepotrebno strada upravo zbog hrane. “Čak nevjerojatnih 60 milijardi životinja godišnje se muči i ubija zbog ljudske navike jedenja mesa, mlijeka i jaja”, rekao je Oman. Kaže da ako te namirnice izbacimo iz jelovnika, pomoći ćemo spriječiti siromaštvo i glad. „Prehrana namirnicama životinjskog porijekla više utječe na globalno zatopljenje nego sav promet svijeta. Sedamdeset posto resursa kod proizvodnje namirnica životinjskog porijekla se baca u nepovrat”, istaknuo je Oman.

Dodao je da nam nasuprot tome “carstvo biljne hrane osim zdravlja i vitalnosti nudi nevjerojatne uštede u resursima i pritom se ni približno toliko ne zagađuje okoliš. Primjerice, potrošnja vode za jedan komad mesa se mjeri u tisućama litara, a za žitarice ili mahunarke u stotinama litara”. Rekao je i kako nevine životinje držimo u farmama –  “logorima smrti” i one tamo pate od rođenja do klaonice, gdje skončaju svoje živote prije nego što uspiju odrasti.

Istaknuo je kako se Međunarodnim danom zaštite životinja želi sve više skrenuti pozornost i na te “nevidljive životinje”. “Lakše je pričati o psima i mačkama, kao da druge životinje ne postoje. Ali, evo, naročito zadnjih godina naglasak se stavlja upravo na životinje koje ne vidimo oko sebe i uspoređujući ih sa životinjama koje itekako vidimo uz sebe pa se kaže ‘ako ne bi pojeli vlastitog psa, zašto onda uopće pomišljamo da pojedemo kravu, svinju, kokoš ili bilo koju drugu životinju koja jednako kao i taj pas, kao i mi sami, osjeća bol, patnju, ali, s druge strane i veselje i volju za život te ima pravo na suživot na ovom planetu”, rekao je Oman.

“Zaista možemo napraviti puno, a za početak se definitivno informirati kako životinje žive na ovom planetu, koliko su životinje potlačene i kako im možemo pomoći. Imamo nevjerojatne mogućnosti kako sudjelovati u sve većem pokretu za prava životinja, u koji je uključeno sve više ljudi. Životinjama je svaki naš i najmanji pomak dragocjen”, rekao je Oman.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *