Prijatelji životinja reagiraju na slučaj klanja bolesnih krava u Poljskoj: Sve meso koje se jede je bolesno

Foto: Prijatelji životinja

Foto: Prijatelji životinja

Udruga Prijatelji životinja ukazala je na apsurd izvještavanja o slučaju mesa bolesnih krava iz poljskih klaonica, gdje se potrošače smiruje da bolesno meso nije završilo u Hrvatskoj, da se ne moraju brinuti i da mogu nastaviti bezbrižno jesti meso dostupno na našem tržištu jer je „sigurno” i „zdravstveno ispravno”. Istodobno, mediji upozoravaju da su fotografije i video bolesnih krava koje radnici vuku po klaonici „uznemirujući” i da ih potrošači gledaju „na vlastitu odgovornost”. Kako je moguće da ljudska bića gledaju na patnju životinja samo iz perspektive koristi njihova mrtvog mesa za ljudsko zdravlje? Nije li to ono što je najviše „uznemirujuće” i etički poražavajuće za ljudsku vrstu i nije li upravo to ono za što bismo trebali, i kao pojedinci i kao vrsta, snositi najveću odgovornost?

Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, upozorava: „Trenutačno se u svijetu na farmama godišnje uzgoji, a onda ubije u klaonicama, više od 60 milijarda životinja. Nemoguće je osigurati zdravlje tako golema broja životinja. One preživljavaju užasne uvjete intenzivnog uzgoja do trenutka klanja zahvaljujući jedino masovnom korištenju antibiotika u industrijskoj proizvodnji. Industriji je bitan profit i sve će se učiniti da se životinje maksimalno iskoriste i da se pod svaku cijenu dovedu žive do klaonice jer jedino su tako iskoristive. Zar zaista netko misli da su bolesne životinje rijetkost u industriji i da takve životinje ne završe u klaonici? Svako meso iz uzgoja, a svako je iz uzgoja, bolesno je.”

„Bolesna je i ljudska ravnodušnost na patnju koju prolaze sve životinje u uzgoju za hranu”, ističe Oman pozivajući da se zapitamo zašto nam je normalno da se telići odvajaju od svojih majki kako bismo pili njihovo mlijeko, a tim majkama da izvlačimo i do 50 litara mlijeka dnevno; zašto nam je normalno da krave ne pasu travu, nego jedu ribe i ostale životinje i, u najboljem slučaju, žitarice i soju; zašto nas ne uznemiruje što svjetlo dana najčešće vide tek pri odlasku u klaonicu, natrpane u transportne kamione.

Dodaje da je poražavajuće što većina ljudi pada pod utjecaj sustava koji živa bića tretira kao hodajuće odreske i koji tako nešto prikazuje kao normalno i zdravo. U slučaju iz Poljske zabrinjava ljudska otupjelost na patnju i bol živih bića, kao i nepravdu koja se svakodnevno događa onima s kojima trebamo dijeliti ovaj planet, a ne pretvarati ih u biološke strojeve, što smo i učinili.

Na snimci se vidi živo biće koje osjeća bol kao i mi. To živo biće odvlače na klanje, iako nam nije ništa krivo niti nam je meso nužno. Prijatelji životinja navode da kada bi na snimkama iz Poljske bili psi umjesto krava, možda bi se zabrinuli i za životinje, a ne samo za njihovo meso. Baš zato podsjećaju da iz bolesnog odnosa ljudi prema životinjama ne može proizaći ništa zdravo i humano za ljude. Pitaju se je li potrošačima zaista novost vidjeti posrnule bolesne krave, koje su uobičajena pojava u industriji mlijeka i mesa, ili tvrditi da ne znaju kako izgledaju logori patnje zvani farme, transportni kamioni i klaonice, a zapravo se radi tek o kolektivnom samozavaravanju da postoji meso koje nije bolesno.

Prijatelji životinja pozivaju sve da pogledaju kratki film „Hrvatske nevidljive životinje”, film „Zemljani” i ostale na YouTube-kanalu afcroatia, koji prikazuju rutinsko postupanje prema životinjama u uzgoju radi mesa, mlijeka i jaja. Pozivaju i da se zapitamo zašto ptice imaju jaja, zašto sisavci imaju mlijeko i na koje sve bolesne načine iskorištavamo biološke procese životinjskih majki, koje i sami imamo.

Poručuju da pogledamo još jednom snimku iz Poljske i obratimo pozornost na živo biće, a ne na meso. Istragu o slučaju u Poljskoj trebamo započeti od sebe samih i svojih prehrambenih navika koje su uzrok svega bolesnog što proživljavaju životinje u uzgoju i što nam se vraća kao bumerang. Više informacija može se naći na www.prijatelji-zivotinja.hr.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *