Prvi hrvatski SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja obilježio 30 godina od osnutka

318045_105070482996741_849567253_nPrije 30 godina, 3. ožujka 1988. godine, aktivistice Grupe Trešnjevka otvorile su SOS telefonsku liniju pomoći za žene i djecu žrtve nasilja. Radilo se o prvoj hrvatskoj ženskoj udruzi koja je nastala na ideji zaštite ženskih ljudskih prava i prvoj (takvoj) liniji pomoći na području jugoistočne Europe. Inicijatorice su bile Vesna Mimica, Željka Mrkić i Katarina Vidović, prenosi Libela.

“Kroz udrugu su prošle mnoge volonterke koje su dale svoj doprinos i teško ih je ne spomenuti. Neva Tolle, Nela Pamuković, Biljana Kašić, Eva Tadijanović, Nevenka Fiket, Marica Martin, Dafinka Večerina, Slavica Jakopović-Fribec, Mica Mladineo, Zdenka Ungar, Aida Bagić, Slavica Kušić, Nuša Mijatović, Zorica Špoljarić, Mirjana Radovanović, Margita Njarai-Šercar, Vesna Mažuran, Nataša Lalić…”, rekla je predsjednica Ženske pomoći sada Marijana Zrinka Jegrišnik.

“Bilo je turbulencija i promjena. Udruga se 1992. godine razdvojila na dvije grupe, grupu koja je osnovala autonomno žensko sklonište i drugu koja je ostala povezana s telefonskom linijom i utvrdila naziv Ženska pomoć sada – SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja.

Nakon par godina Ženska pomoć sada je, osim telefonske linije, otvorila i sklonište i savjetovalište za žene i djecu žrtve nasilja, a paralelno su se počele razvijati i druge ženske udruge na hrvatskoj civilnoj sceni. Uz pomoć Državnog zavoda za materinstvo i mlade, Ženska pomoć je 1998. godine uredila svoje prostorije i uvela 24-satno dežurstvo uz telefon, 2006. godine dobila je nagradu struke od Ženske mreže Hrvatske za doprinos u borbi za ženska prava i za razne oblike podrške ženama koje trpe nasilje, za ustrajni aktivizam i doprinos razvoju drugih organizacija i za sustavnu kritiku patrijarhalnih odnosa. Putem svoje predstavnice Udruga je 2008. godine sudjelovala u radu Povjerenstva pri Vladi RH u donošenju prve strategije o postupanju u slučaju nasilja u obitelji kao i Protokola o postupanju javnih institucija, organizacija civilnog društva i ostalih ustanova. Od 2011. godine, uz pomoć Grada, Ženska pomoć se preselila u novi prostor, prošle godine je dobila i dodatni prostor kako bi odvojila savjetovalište od skloništa.

I u vrijeme Domovinskog rata pružale smo smještaj ženama i djeci izbjeglicama s ratnog područja i, uz pomoć njemačkih udruga, osiguravale smo im potrebnu moralnu i materijalnu pomoć. U partnerstvu s Medicinskim fakultetom pokrenule smo projekt Ginekološke ambulante PAŽ, idejna začetnica je bila dr Gordana Cerjan-Letica, koja je obilazila sva dostupna ratom obuhvaćena područja. Bilo je pregledano je 3556 žena, 2313 prognanica i 1243 izbjeglica, a prema rezultatima Papa testa 25 žena je spašeno od sigurne smrti”, izjavila je Jegrišnik

Kroz Udrugu je u 30 godina prošlo je stotine i stotine žena i djece žrtava nasilja.

“Nažalost, statistika se počela voditi tek 2003. godine. Ako ćemo o brojkama 2016. godine: besplatne pravne, psihološke i socijalne usluge Savjetovališta koristilo je 189 korisnika, SOS linija primila je 2199 poziva (80 posto se odnosilo na partnersko nasilje), kroz Prihvatni centar je prošlo 12 žena i 16 djece. Prošle godine Savjetovalište je imalo 155 korisnika, primljeno je 2337 poziva, u Prihvatilištu je bilo 11 žena i 11 djece. Moram napomenuti da su naši kapaciteti za smještaj žena i djece žrtve nasilja mali, imamo mjesta samo za sedam korisnika”.

 

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *