Razdvajati kućno smeće jednako korisno kao i ambalažni otpad

smece_crCilj takvog odvojenog prikupljanja je, naravno, povećanje ekološke svijesti građana i oni koji uistinu odluče doprinijeti smanjenju zagađenja okoliša imat će pritom manje račune za odvoz smeća. Razdvajanje otpada u kućanstvu prva je točka prema što većoj količini smeća koje ide u proces recikliranja, pri čemu se danas većina građana najčešće sjeti razdvajati ambalažni otpad iz sustava povratne naknade. Naime, vraćanje plastičnih boca od raznih sokova i napitaka u aparate za prihvat ambalaže u trgovačkim centrima jedan je od dobrih primjera koji je zaživio u praksi proteklih godina, prenosi SEEbiz.

– U Hrvatskoj oporabimo, odnosno recikliramo i kompostiramo, tek 17 posto komunalnog otpada, dok je europski prosjek 44 posto. Pokazuje to da je cijela Europa daleko od zatvorenog kruga u konceptu cirkularne ekonomije, a Hrvatska pogotovo. Iako je kod nas lijepo vidjeti pomake u gospodarenju komunalnim otpadom, doduše još uvijek prespore, bojim se da će najnovija Vladina uredba s razvrstavanjem kućnog otpada u tri spremnika kod pojedinih građana na početku izazvati određen otpor – kaže dr. sc. Daniel Schneider, član Međunarodnog centra za održivi razvoj energetike, voda i okoliša.

Pojašnjava ujedno da jedinice lokalne samouprave moraju najkasnije do kraja siječnja 2018. primijeniti tu uredbu, ali i da bi građani mogli nepropisno bacati otpad samo da im ostanu manji spremnici, odnosno iste veličine jer se uvodi naplata po volumenu, i tako dobiju manje račune.

Osim strogih kontrola i kazni, građane treba stalno educirati o važnosti brige za zaštitu okoliša i kružnoj ekonomiji jer se radi o temi koja je direktno povezana s kvalitetom njihovog života, a ne o nekoj aktivističkoj paroli, poručuje Schneider.

Hrvatska je zemlja koja je iznimno ovisna o turizmu, pa joj je tim važniji čist i očuvan okoliš, naročito Jadran. Tako je primjerice, Greenpeace Hrvatska javnom akcijom u Zagrebu građanima i nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i energetike nedavno ukazao na problem plastike u Mediteranu, u kojem, prema procjenama znanstvenika, već ima oko 1455 tona tog otpada kojem treba stotine godina da bi se razgradio.

Također, Europska komisija naglašava da bi primjena njezinog paketa mjera za upravljanje otpadom smanjila otpad u oceanima i morima za 27 posto do 2030. godine. Koliko god možda bili teško ostvarivi, takve ciljeve podržavaju i u Reloop platformi, udruzi koja okuplja brojne europske stručnjake radi podrške ideji kružne ekonomije.

– Ako se prisjetimo rasprava s početaka primjene naknade za povratnu ambalažu, možemo pretpostaviti da nas isto čeka i s najnovijom uredbom za razvrstavanje otpada iz kućanstava u tri spremnika. Ipak, građanima je danas sasvim normalno nositi povratne boce u trgovačke centre, a dodatna pravilna implementacija sustava za povratnu naknadu može Hrvatsku dovesti na kartu regionalnog lidera u tom segmentu brige o otpadu – kaže Schneider i dodaje da je ambalažni otpad samo dio otpada kojeg građani trebaju razvrstavati od onih prosječnih 390 kilograma po stanovniku.

No, da taj primjer istovremeno daje nadu da male financijske prednosti u novčanicima građana mogu utjecati na polaganu promjenu njihovog ponašanja, a time i ugled i poziciju Hrvatske na ljestvici država članica EU-a.

Nakon primjene uredbe o razvrstavanju otpada u spremnike, Hrvatska ima dvije i pol godine da ispuni zadani cilj Europske komisije o odvajanju 50 posto otpada iz kućanstava. To znači dvostruko više odvajanja s obzirom da statistike pokazuju da se sada razdvaja oko 24 posto komunalnog otpada. Briga o zaštiti okoliša stalan je i dugotrajan proces, slažu se stručnjaci okupljeni oko Reloop platforme, a razdvajanje otpada u kućanstvima tek prvi korak na putu Hrvatske prema konceptu kružnog gospodarstva.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *