Nekategorizirano, Svijet

Rusija dekriminalizirala obiteljsko nasilje

Rusija je jedna od tri zemlje u Europi i Središnjoj Aziji koja nema zakone specifično orijentirane na obiteljsko nasilje
Rusija je jedna od tri zemlje u Europi i Središnjoj Aziji koja nema zakone specifično orijentirane na obiteljsko nasilje

Taj potez ukida kaznenu odgovornost u takvim slučajevima, a predviđena kazna je oko 500 dolara ili 15 dana pritvora ukoliko se to nije ponovilo unutar godinu dana.

Zakon treba potvrditi Gornji dom parlamenta u kojemu se ne očekuje nikakvo protivljenje. Nakon toga ga treba potpisati predsjednik Vladimir Putin, koji je već najavio podršku, prenosi Libela.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima kako obiteljski sukobi “nisu nužno obiteljsko nasilje”.

Podrška Donjeg doma parlamenta (Dume) ovakvom zakonu poništava odluku Vrhovnog suda donesenu prošle godine, koju je nakon toga parlament podržao, koja dekriminalizira “nasrtaj” ukoliko nema tjelesne ozljede, no koja ostaje kazneno djelo kada su žrtve članovi/ce obitelji. Ova odluka je, dakle, efikasno poništena glasanjem Dume.

Andrej Isajev, zastupnik vladajuće Putinove stranke “Jedinstvena Rusija”, izjavio je kako su zakonodavci “čuli i uslišali poruku javnosti” da se ova greška počinjena prošle godine ispravi.

Rusija je jedna od tri zemlje u Europi i Središnjoj Aziji koja nema zakone specifično orijentirane na obiteljsko nasilje. Kritičari/ke ove nove mjere upozoravaju kako će to potaknuti obiteljsko nasilje i zločin.

– Ovaj zakon će etablirati nasilje kao normu ponašanja, rekao je zastupnik iz redova Komunističke stranke Ruske Federacije (KPRF) Jurij Sinelšikov tijekom debate u parlamentu.

Odvjetnica za prava žena Mari Davtyjan rekla je kako ovaj zakon povećava opasnost i “šalje poruku da država obiteljsko nasilje više ne smatra nečim lošim”.

Istraživanje iz prošlog mjeseca koje je provela državna agencija VTsIOM pokazalo je kako 19 posto građana/ki Rusije smatra kako udariti suprugu, supruga ili dijete “može biti prihvatljivo u određenim okolnostima”. Ova anketa na državnoj razini obuhvatila je 1800 ljudi, sa statističkom pogreškom od 2,5 posto, a provedena je 13.-15. siječnja.