Hrvatska, Nekategorizirano

Treba snažna politička volja za provedbu Niskougljične strategije!

akcija_crStrategija niskougljičnog razvoja Hrvatske prvi je dokument takve širine koji zadaje jasan pravac tranzicije u niskougljično društvo i najavljuje kraj fosilne ere, no postavlja se pitanje političke volje i hitnosti provedbe.

Poruka je to s panel rasprave o Strategiji niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu koju je organizirala Zelena akcija kao doprinos javnoj raspravi. Kao govornici_e sudjelovali_e su Vladimir Jelavić iz Ekonerga, voditelj projekta izrade strategije u Ministarstvu zaštite okoliša, Vedran Horvat iz Instituta za političku ekologiju, Maja Božičević Vrhovčak iz Društva za oblikovanje održivog razvoja, Iris Beneš iz Brodskog ekološkog društva, Denis Frančišković iz Eko Pana Karlovac te Luka Tomac i Bernard Ivčić iz Zelene akcije.

Panelisti_ice su se na raspravi složili kako će najveći izazovi u provedbi Strategije biti promjena u načinu proizvodnje energije, proizvodnje hrane i transportu te kako smanjiti emisije iz tih sektora.

Niskougljična strategija trebala bi biti krovna strategija iz koje proizlaze sve ostale sektorske strategije uz redoviti monitoring napretka smanjenja emisija. U ovoj su strategiji ponuđena tri scenarija: nastavak dosadašnjeg načina razvoja (tzv. referentni scenarij), scenarij postupne tranzicije (NU1) i scenarij snažne tranzicije (NU2).

Pozitivno je što Strategija daje jasne obrise vizije napuštanja fosilnih goriva te prelaska u niskougljično društvo. Ujedno govori o važnosti zelenih poslova i prilikama za gospodarstvo te prepoznaje štednju energije kao ‘novi izvor’ energije. Također, pozitivno spominje komunalnu (građansku) energiju te decentralizaciju energetskog sustava što Zelena akcija, uz pitanje vlasništva, smatra ključnim aspektom pravedne tranzicije. Međutim, čak i u vrlo ambicioznom scenariju NU2, koji predviđa smanjenje emisija za 80% do 2050. godine, ima prostora za popravke jer primjerice predviđa nastavak rada termoelektrane Plomin 2 do 2040. godine. To je neprihvatljivo jer nakon 2030. godine nema mjesta za postrojenja na ugljen – ističu u Zelenoj akciji.