Nekategorizirano, Svijet

U Crnoj Gori samo udruge podsjećaju na godišnjicu agresije na Dubrovnik

foto HINA/ Nikša MILETIĆ/ ua
foto HINA/ Nikša MILETIĆ/ ua

– Prošlo je točno 26 godina od najtežeg napada pripadnika bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na šire područje Dubrovnika, a da se toga u Crnoj Gori gotovo više nitko ne sjeća, osim nekoliko nevladinih organizacija i skupine neovisnih intelektualaca koje su tim povodom pozvale državno tužiteljstvo da objavi što je do sada poduzelo radi kažnjavanja zločina.

Na području Konavala, Župe Dubrovačke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA ubijale su civilno stanovništvo i uništavale sela rušeći, pljačkajući i paleći civilne objekte.

Tog 6. prosinca 1991. posebno je eskalirao napad vojnika bivše JNA i crnogorskih rezervista na Dubrovnik, na područje grada i povijesnu jezgru, a u granatiranju je poginulo 19 ljudi, a 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Međunarodnog sveučilišnog centra s 20.000 knjiga i znatno oštećena stara gradska jezgra pod zaštitom UNESCO-a.

Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) podsjeća da je opsada Dubrovnika počela 1. listopada 1991. i trajala je devet mjeseci. “Za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik, napada na civile i civilne objekte, u posljednjih 25 godina osuđene su samo dvije osobe, bivši general JNA Pavle Strugar i njemu podređeni zapovjednik Miodrag Jokić, pred međunarodnim  sudom, Haškim tribunalom, iako je opće poznato da su prilikom opsade Dubrovnika i zauzimanja okolnog područja izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu u vidu ubojstava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine”, kazali su iz HRA.

Za 240 dana koliko je trajala opsada, kopnene i pomorske blokade, to područje je 138 dana bilo bez struje i vode, više od četiri mjeseca proveli su u skloništima. Dio stanovništva izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mještani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u logore JNA u Morinju u Crnoj Gori ili u Bileći u BiH.

Od posljedica rata na dubrovačkom području stradalo je 116 civila, poginulo je 194 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33 tisuće osoba i uništen 2.071 stambeni objekt.

Državni dužnosnici Crne Gore prihvatili su odgovornost za pljačku stoke s farme u Grudama i pregovarali o odšteti zbog opreme oduzete dubrovačkoj zračnoj luci, a počela je isplata odštete  zatočenicima logora u Morinju. “Specijalno državno tužiteljstvo Crne Gore prije godinu dana obavijestilo je javnost da su njegovi predstavnici u studenome 2016. boravili u Haškom tribunalu ‘gdje su vršili pretragu baze podataka Haškog tribunala, u cilju prikupljanja podataka i dokaza koji bi ukazivali da su crnogorski državljani izvršili kaznena djela ratnih zločina za vrijeme oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, pa između ostalog i na dubrovačkom području’,  no do danas nije objavljeno da je pokrenuta ijedna istraga zbog zločina izvršenih prilikom opsade Dubrovnika”, navodi HRA.

Ova i druge NGO te Udruga intelektualaca Crne Gore pozivaju Specijalno državno tužiteljstvo Crne Gore da kaže što je do danas poduzelo da procesuira ratne zločine izvršene na dubrovačkom ratištu, u skladu sa Strategijom za istraživanje ratnih zločina iz 2015. godine i preporukama stručnjaka EU.