Ustavni sud nenadležan za preimenovanje Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske

trg_crUstavni sud proglasio se nenadležnim za ocjenjivanjem ustavnosti zaključka kojim je zagrebačka Gradska skupština 1. rujna preimenovala Trg maršala Tita u Trg Republike Hrvatske.

Ustavni sud je utvrdio da nije nadležan za odlučivanje, navevši da je prema Zakonu o upravnim sporovima ocjena zakonitosti pojedinačnih odluka kojima je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari, u nadležnosti Visokog upravnog suda, prenosi Hina.

Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom zaključka o preimenovanju Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske podnio je Damir Jelušić, a Ustavni sud je utvrdio da osporeni akt nije ‘drugi propis’ koji bi mogao biti predmet ocjene suglasnosti s Ustavom i zakonom.

Donoseći tu odluku Ustavni sud je primijenio kriterije za određivanje ‘drugog propisa’, ustvrdivši da je osporavani akt opći akt jedinice lokalne samouprave.

Ustavni sud također je donio odluku kojom je odbacio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu formalne suglasnosti s Ustavom Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 21. listopada 2011.

Prijedlog za ocjenu Zakona o ništetnosti podnijela je Udruga branitelja policije i vojne policije iz Domovinskog rata iz Vrbovca, navodeći da je to organski zakon za čije je donošenje bila potrebna većina glasova svih zastupnika Hrvatskog sabora koji je 2008. imao 153 zastupnika, odnosno 77 glasova, a usvojen je sa 72 glasa. Petero zastupnika bilo je suzdržano, a nitko protiv.

Razmatrajući to pitanje, Ustavni sud je, uz ostalo, pošao od svog stajališta od 19. studenoga 2008. u kojem je utvrdio da Zakon o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava ne pripada skupini organskih zakona.

Iako osporavani zakon prema stajalištu Ustavnog suda u nekoliko odredbi doista propisuje nadležnost i način rada državnih tijela (sudova, državnog odvjetništva i policije), zaključio je da te odredbe ne predstavljaju temeljni predmet uređenja Zakona, jer su nadležnost i organizacija pravosudnog sustava i policije predmet reguliranja drugih zakona koje osporeni Zakon ne mijenja.

Udruga je nastupala i u ime obitelji Veljka Marića koji je u Srbiji zbog ratnog zločina osuđen na 12 godina zatvora, navodeći da zbog Zakona o ništetnosti Mariću nije omogućeno pravično suđenje.

Pritom je osporavala i primjenu Zakona o ništetnosti na konkretni slučaj Veljka Marića, ali je Ustavni sud utvrdio da u postupku apstraktne kontrole ustavnosti zakona nije nadležan ocjenjivati njegovu primjenu u postupcima pred sudovima i drugim državnim tijelima koja imaju javne ovlasti.

Primjena zakona u pojedinačnim slučajevima predmet je konkretne zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda koju Ustavni sud pruža u postupcima pokrenutim ustavnim tužbama, zaključio je Ustavni sud.

Ocjenu ustavnosti Zakona o ništetnosti tražio je i bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović, smatrajući ga štetnim jer je zagovarao sporazum sa Srbijom po kojem bi se osobama za ratni zločin sudilo ovisno o zemlji u kojoj imaju državljanstvo, no zahtjev je po pisanju Jutarnjeg lista povukao pred kraj mandata, smatrajući da on nakon tri godine šutnje Ustavnog suda više nema smisla.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *