Uz Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama predstavljeni rezultati istraživanja “Rodno uvjetovano nasilje – Femicide Watch”

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

– S obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u organizaciji Ravnateljstva policije i Policijske uprave zagrebačke poslana je poruka nulte stope tolerancije na nasilje nad ženama, a predstavljeni su i rezultati istraživanja “Rodno uvjetovano nasilje – Femicide Watch” koje je analiziralo ubojstva 38 žena u Hrvatskoj u 2016. i 2017. godini, prenosi Hina.

Izaslanik Ravnatelja policije i načelnik PU zagrebačke Marko Rašić poručio je da žele poslati jasnu poruke nultu stopu tolerancije na nasilje općenito, a posebno na nasilje nad ženama i isto tako pozvati sve, a posebno žrtve da nasilnika prijave kako nasilje ne bi prošlo nekažnjeno.

“U PU zagrebačkoj, vezano uz kaznenu problematiku nasilja u obitelji bilježimo pozitivne trendove u odnosu na prošlu godinu – 10 posto manje kaznenih djela. Isto je tako u sferi prekršajne problematike – 10 posto manje prekršaja u sferi nasilja u obitelji. Međutim, ne možemo biti nikako zadovoljni dok god nasilje postoji, posebno nasilje nad ženama, odnosno dok se to nasilje ne svede na najmanju moguću mjeru”, poručio je Rašić.

U posljednjih pet godina u Hrvatskoj se kontinuirano smanjuje broj prekršaja nasilja u obitelji, a taj trend nastavlja se i u ovoj godine – u prvih deset mjeseci prekršajno je prijavljeno ukupno 8528 počinitelja, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjenje od 11 posto.

S druge strane, kazneno djelo nasilja u obitelji iz godine u godinu bilježi kontinuirano povećanje, a policija to povezuje i sa svojom intencijom da se nasilništvo u obiteljskim zajednicama primarno procesuira kroz kaznena djela kao teže kažnjive radnje, a ne kroz prekršajne postupke. U prvih deset mjeseci ove godine evidentirano je 497 ovih kaznenih djela od čega je njih 387 počinjeno na štetu osoba ženskog spola – oko 80 posto.

Voditeljica Odjela maloljetničke delikvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije, Anita Matijević predstavila je rezultat znanstvenog istraživanja “Rodno uvjetovano nasilje – Femicide Watch” u kojem su analizirana sve vrste ubojstava žena u 2016. i 2017. kada je ubijeno 38 žena, od čega su 33 ubojstva počinile njima bliske osobe, većinom muškarci.

Počinitelji uglavnom muškarci

“Spolna struktura pokazuje da su uglavnom počinitelji muškarci, a u dijelu kad su počiniteljice žene radi se o odnosu majki i kćeri”, navela je. Kao posebno rizičan dan istraživanje je pokazalo srijedu, a najrizičniji mjeseci su lipanj, studeni i siječanj.

Najrizičnija je, u odnosu na broj stanovnika, bila Šibensko-kninska županija, a slijedi Krapinsko-zagorska, dok su najsigurnije za život žena Vukovarsko-srijemska, Primorsko-goranska, Koprivničko-križevačka i Brodsko-posavska županija na čijem se području nije dogodilo ni jedno ubojstvo žena. Najveći je broj ubijenih žena zabilježen na zagrebačkom području, ali u postotnom iznosu, s obzirom na broj stanovnika, ona ne iskače kao posebno rizična.

Ubojstva se u najvećem dijelu događaju u zatvorenom prostoru, a gotovo polovica (48 posto) u zajedničkom domu žrtve i počinitelja. Najčešće su počinjena hladnim oružjem (42,1 posto) i to nožem (64,7 posto), a vatreno oružje korišteno je u 39,5 posto slučajeva (87,5 posto pištolj ili revolver), od čega je u 71,4 posto slučajeva počinitelj to oružje posjedovao ilegalno.

Starosna struktura pokazuje da su u većini slučajeva žrtve žene u dobi od 45 do 55 godina, dok su počinitelji nešto mlađi – u dobi između 35 i 55 godina. Žene žrtve nešto su nižeg obrazovanja od počinitelja, a istraživanje je pokazalo da je značajniji broj počinitelja visokoobrazovan, odnosno da imaju završenu srednju školu (više od 50 posto) te fakultet (18 posto).

Žrtve, za razliku od ubojica, niže obrazovne strukture

“Kad se stavi u komparaciju obrazovna struktura žrtve i počinitelja dolazimo do zanimljivih rezultat – žrtve su niže obrazovne strukture, a počinitelji više obrazovne strukture. Dakle, nekakvi stereotipi da će počinitelji biti niskoobrazovani muškarci apsolutno nisu potvrđeni rezultatima ovog istraživanja”, ustvrdila je Matijević.

Kad se gleda povezanost žrtve i počinitelja kroz srodnički ili drugi odnos, istraživanje je pokazalo da je 52,63 posto počinitelja sa žrtvom bilo u intimnoj vezi (bračna ili izvanbračna zajednica, bivši bračni ili izvanbračni partneri, intimna veza).

Od tog broja u 60 posto slučajeva počinitelj je bio u bračnoj zajednici sa žrtvom, a slijede srodnici u ravnoj lozi (roditelji, djeca) s 40 posto – pri čemu su 75 posto počinitelja bili sinovi koji su ubili svoje majke, a u svega 13,16 posto slučajeva nema nikakve povezanosti. Najčešći motiv ubojstava žena je duševna bolest (6 ubojstava) i pritom su sinovi u pravilu usmrtili svoje majke, a slijedi ljubomora te najava prekida ili prekid veze (po 5 ubojstava).

U vrijeme počinjenja kaznenog djela 41,2 posto počinitelja bilo je pod utjecajem opojnih sredstava, a njih 52,6 posto bilo je i inače sklonu alkoholu, dok je kod žrtva ta sklonost uočena u 5 posto slučajeva.

“Kao zaista vrlo visok rizik može se prepoznati činjenica da je 30,6 posto počinitelja bilo duševnim bolesnicima, od kojih je u čak 25 posto slučajeva bolest bila dijagnosticirana tek nakon počinjenja kaznenog djela. Dakle vidimo nekakav prostor da se kroz zdravstvenu skrb malo bolje detektiraju psihički problemi kod ove populacije”, kazala je Matijević.

Većina počinitelja nakon ubojstva počinila ili pokušala suicid

Istraživanje je pokazalo i da je 35,2 posto počinitelja neposredno nakon ubojstva počinilo suicid, a 16,7 posto ih se pokušalo ubiti. Kod 47,4 posto počinitelja uočeno je prethodno nasilničko ponašanje, a većinom je riječ o fizičkom i psihičkom nasilju.

Doktorica Maja Mamula iz Ženske sobe – centra za seksualna prava održala je predavanje na temu “Femicid: Nužni koraci u suzbijanju” u kojem je objasnila značenje pojma femicid – namjerna ubojstva žena zato što su žene. Iznijela je i šest mjera za prevenciju femicida u Hrvatskoj – vjerovati ženi žrtvi nasilja kad prijavljuje nasilje i strah od počinitelja, pojačati nadzor i praćenje nasilja u obitelji i femicida, educirati policiju, pravosudni sustav, sustav socijalne skrbi i medicinsko osoblje, unaprijediti prevenciju i poboljšati intervenciju, reducirati posjedovanje oružja i postrožiti zakone o oružju te osigurati dovoljan broj odgovarajućih servisa za žrtve.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić naglasila je da je obiteljsko nasilje i nasilje prema ženama javna stvar i da je “izašlo iz privatne sfere te je postalo javni problem”. “Kao građani i građanke vrijeme je da preuzmemo građansku odgovornost i prijavimo sve ono na što naiđemo, čujemo i vidimo, a da bi predstavljalo nasilje. Pred nama je veliki zajednički prostor za zajedničku multiresornu suradnju svih državnih institucija, medijskih djelatnika i samih građana, kako bi se pružila ruka pomoći najranjivijima”, poručila je.

Odlukom Ujedinjenih naroda 17. prosinca 1999., Međunarodi dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava u znak sjećanja na dan kada je 25. studenog 1960. diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti sestre Patriu, Minervu i Mariu Teresu Mirabal.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *