WWF: “Izvješće o stanju voda 2018.” Europske agencije za okoliš procjenjuje da je samo 40 posto europskih površinskih voda zdravo

europska-amazonaSvjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) ocijenila je da “Izvješće o stanju voda 2018.”, koje je u utorak objavila Europska agencija za okoliš (EEA) i u kojem procjenjuje kako je samo 40 posto europskih površinskih voda zdravo, upućuje na činjenicu da države članice Europske unije nisu ozbiljno shvatile zakonsku obvezu provedbe zakona o vodama EU, prenosi Hina.

“Izvješće (‘State of water’) upućuje na činjenicu kako države članice Europske unije nisu ozbiljno shvatile zakonsku obvezu provedbe zakona o vodama EU kako bi se postigao dobar status europskih vodnih tijela. Naprotiv, pokazale su jako malo ambicije da se odmaknu od mentaliteta ‘uobičajene prakse'”, priopćio je WWF.

“Stanje naših slatkih voda je šokantno. Nalazi izvješća nisu iznenađujući pošto države članice već gotovo dva desetljeća rubno provode pravne obveze EU-a o vodama. Vlade su izbjegavale učinkovite rezultate u smjeru zakonski obveznih ciljeva i dopuštale daljnje pogoršavanje stanja naših rijeka i jezera koristeći različite iznimke od pravila. Apsurdno je kako su iznimke postale pravilo u provedbi ovog zakona”, istaknuo je voditelj odjela za prirodne resurse WWF-ova ureda za europske politike Andreas Baumüller.

Rekao je kako već dugo pozivaju na jaču zaštitu i obnovu europskih vodnih resursa te kako se nada da će to izvješće poslužiti kao poziv za buđenje.

Izvješće o stanju voda daje jasan i temeljit pregled stanja više od 130.000 vodnih resursa diljem Europske unije – od rijeka, močvara, jezera i estuarija, do podzemnih i obalnih voda. Otkriveni su svi glavni pritisci na te resurse, kao što su poljoprivreda, izgradnja građevina za obranu od poplava, plovidba, hidroenergetika te kemijsko onečišćenje.

“Diljem Europske unije slatkovodni ekosustavi i divlje vrste koje udomljavaju alarmantno su se pogoršali, što je i globalni trend. U Europi, stanje voda je posebice loše u mnogim zemljama središnje Europe s većim brojem stanovnika te intenzivnom poljoprivredom, poput Njemačke, Nizozemske i Belgije. Tamo većina vodnih tijela još ne postiže dobro ekološko stanje”, upozorava u priopćenju WWF.

U pokušaju da se ispravi desetljeće lošeg upravljanja, u WWF-u kažu kako su se zemlje članice Europske unije obvezale u 2000. godini zaštititi i obnoviti slatkovodne ekosustave prihvaćanjem Okvirne direktive o vodama. “Ovaj jak i ambiciozan zakon koji obuhvaća sve uočene prijetnje našim vodnim resursima na cjelovit način obvezuje i države da postignu dobro stanje europskih vodnih tijela do 2015., a najkasnije do 2027. godine. Današnji nalazi jasno upućuju na to kako se ovaj zakon ne provodi na terenu. WWF je jako razočaran jer se malo toga promijenilo u ambiciji zemalja članica”, istaknuo je Baumüller.

“Kako Okvirna direktiva o vodama ide kroz redovitu reviziju, zahtijevamo od EU i zemalja članica da to iskoriste kao priliku da pojačaju svoju provedbu ove snažne, vizionarske legislative, radije nego da to vide kao laki put prema oslabljivanju tih visokih standarda. Voda utječe na svakoga i sve – ako vlade radikalno ne promijene svoj put, ljudi, priroda i ekonomija će platiti konačnu cijenu”, poručio je.

WWF poziva na bolju provedbu i jačanje Okvirne direktive o vodama, učinkovitu integraciju upravljanja vodama u sve relevantne sektore kao što su poljoprivreda, energetika i promet te na čuvanje te jake legislative kako bi se osiguralo održivo upravljanje vodnim resursima i učinkovita zaštita ekosustava.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *