Aktivizam, Nekategorizirano

WWF poziva na suradnju zbog očuvanja Plitvičkih jezera

Waterfalls in autumn, Milanovac lake, Downer lakes, Plitvice National Park, Croatia.
Foto: WWF

Temeljem UNESCO-va prijedloga, institucije bi se trebale čim prije usuglasiti oko ove hrvatske i svjetske prirodne baštine te donijeti paket mjera kojim bi se spriječila planirana devastacija Plitvičkih jezera, koja su ujedno i Natura 2000 područje.
WWF potiče nadležna tijela na žurnu suradnju, te nudi svoju pomoć.

– Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF je ove godine objavila izvješće „Zaštita ljudi kroz prirodu: mjesta svjetske prirodne baštine kao pokretači održivog razvoja“, koje pokazuje kako mjesta svjetske prirodne baštine pridonose gospodarskom i društvenom razvoju kroz zaštitu prirode i okoliša. Ta su mjesta ključna za živote više od jedanaest milijuna ljudi u svijetu, a 90 posto mjesta svjetske prirodne baštine osiguravaju radna mjesta i dobrobiti izvan svojih granica – stoji u otvorenom pismu direktora WWF Adria, Martina Šolara.

– Izvješće ujedno ukazuje i na globalne propuste u zaštiti tih područja od izuzetne vrijednosti. Gotovo polovica svjetske prirodne baštine ugrožena je zbog štetnih aktivnosti. Nažalost, obim i način razvoja turizma te prevelik broj posjetitelja i nedostatak plana upravljanja posjetiteljima, predstavlja opasnost za Plitvička jezera te bi se u tom društvu ugroženih moglo uskoro naći jedino područje u Hrvatskoj upisano na listu UNESCO-ve svjetske prirodne baštine.

WWF donosi pet globalnih načela kao temelj za dobro upravljanje svjetskom prirodnom baštinom. Ta načela (pravilno vrednovanje, investicijske odluke, upravljanje, javne politike i provedba) mogu pomoći donosiocima odluka da postignu primjerenu i pravičnu ravnotežu između očuvanja, održivosti i razvoja.
Pozivamo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja na hitnu suradnju s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode kako bi u najkraćem roku dogovorili provedbu preporučenih mjera odnosno zahtjeva koji će se usvojiti na sljedećem zasjedanju UNESCO-va odbora.

Neadekvatno upravljanje i nemogućnost zajedničkog donošenje odluka te nedostatni kapacitet lokalne uprave, a ponekad i samih zaštićenih područja, najčešći su problemi koji dovode do nepovratnog degradiranja prirodnih vrijednosti na kojima se temelji naš društveni i gospodarski razvoj.