Zelena akcija: LNG terminal na Krku platit će porezni obveznici bez obzira na njegovu neisplativost i štetnost

Foto: Zelena akcija

Foto: Zelena akcija

Nakon jučerašnjih odluka Vlade RH koja se tiču financiranja prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku i pokretanja postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida, putem priopćenja očitovala se i Zelena akcija.

U nastavku u cijelosti prenosimo današnje priopćenje Zelene akcije.

Izgleda da nema toga što Vlada RH neće učiniti u svrhu realizacije projekta LNG terminala na Krku, a kojeg će platiti porezni obveznici bez obzira na njegovu očiglednu neisplativost i štetnost.

Vlada RH je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku kako će se iz Državnog proračuna Republike Hrvatske sufinancirati plutajući LNG terminal u ukupnom iznosu od čak 100 milijuna eura. Dodatno, HEP i Plinacro, kao suvlasnici tvrtke LNG Hrvatska d.o.o., će snositi trošak od 32,6 milijuna eura, što znači da će država financirati ovaj projekt s oko milijardu kuna.

„Vlada RH ponovno donosi važne odluke daleko od očiju građana i građanki, a posebno lokalne i regionalne zajednice. Nažalost se obistinilo ono na što smo upozoravali, a to je da će teret ovog štetnog i neisplativog projekta pasti na leđa građana i građanki”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcije, voditeljica kampanje „Kontra LNG-a”.

Podsjetimo, udruge Zelena akcija i Zelena Istra su u svibnju prošle godine uputile tužbu Upravnom sudu u Rijeci protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike o prihvatljivosti zahvata plutajućeg LNG terminala za okoliš. Prvo ročište na sudu održano je u studenom.

„Nedopustivo je da se ovakve odluke, kao i najave ministra Ćorića o skorašnjem početku realizacije projekta donose dok je sudski proces još uvijek u tijeku. Ovakvo nešto bi se moglo protumačiti kao utjecaj na pravosuđe jer se unaprijed pretpostavlja kakva će biti odluka suda”, komentirala je Mileta.

Dodatno, najave ministra Ćorića o početku radova u ožujku ove godine prejudiciraju odluku Europske komisije o odobrenju državne potpore za ovaj projekt. Naime, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike se obvezalo ishoditi potrebne suglasnosti u roku od šest mjeseci, a prije isplate sredstava.

„Čini se kako određeni članovi Vlade imaju vidovnjačke sposobnosti s obzirom da najavljuju početak radova bez obzira što potrebne procedure još nisu završene”, dodala je Mileta.

Na istoj je sjednici Vlada RH dala zeleno svjetlo novim natječajima za istraživanja nafte i plina na kopnu. Nakon Slavonije, Podravine, Banije i ostatka sjeverne Hrvatske. Vlada je ovom odlukom „poklonila” i ostatak teritorija Republike Hrvatske naftnim kompanijama. Četiri koncesijska bloka za istraživanje na kopnu protežu se od Karlovca do Metkovića te obuhvaćaju Liku, Gorski kotar i Dalmaciju. Neka od tih područja – Velebit, Mosor, Dinara i Biokovo – najbogatija su izvorima pitke vode, rijekama te bioraznolikošću.

„Nadamo se kako će se građani i građanke glasno usprotiviti novim istraživanjima nafte i plina, kao što su to učinili i tijekom kampanje S.O.S. za Jadran. Sva daljna ulaganja u fosilnu infrastrukturu su neisplativa, protivna Pariškom sporazumu i vode nas u još veći klimatski kaos”, zaključio je Luka Tomac, voditelj Programa klimatskih promjena u Zelenoj akciji.

 

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *