Intervjui, Nekategorizirano

Gordan Lauc: ‘Zašto sam uvjeren da će svijet nakon korone postati bolje mjesto’

Već sada vidimo da su utihnuli razni antivakseri, a medijima dominiraju znanstvenici i stručnjaci koji znaju o čemu govore. Nažalost ljudima treba nekakav stvarni problem kako bi naučili razlikovati bitno, od nebitnog i stvarno od izmišljenog. Kad nemate stvarni životni problem, onda vas opterećuju razno razne gluposti i ne uočavate koliko su one nebitne.

Cijenjeni znanstvenik Lauc na Telegramu govori: ‘Zašto sam uvjeren da će svijet nakon korone postati bolje mjesto’, intervju prenosimo u cjelosti.

Piše: Mladen Pleše, Telegram

Premda je prof. dr. sc. Gordan Lauc već dugo priznat u znanstvenim krugovima kao iznimna ličnost, šira javnost upoznala ga je tek posljednjih dana kao vrhunski kompetentnog stručnjaka za pitanja epidemije koronavirusa. Kao profesor i molekularni biolog te direktor Projekta ljudskog glikoma, doktor Lauc postao je tražen u medijima zahvaljujući činjenici da i najsloženije znanstvene pojmove objašnjava na originalan, znanstveno utemeljen i svima razumljiv način.

Nakon što je u utorak ujutro nastupio na televiziji te dao intervju Telegramu, profesor Lauc otišao je na u šetnju sa svojim psom na Sljeme. Na pitanje je li opasno izlaziti van i šetati po prirodi, profesor Lauc lakonski je odgovorio: “Nije, ako nemate kontakta. ” Iako profesor Lauc ne krije kako mjere opreza i prevencije sa stajališta struke ne izgledaju bog zna kako uvjerljivo jer nedostaje ozbiljnih alata, uvijek će istaknuti kako je sreća da ljudi posjeduju prirodne barijere za odbijanje virusa. I to zahvaljujući sluznicama koje su dobra brana ako ih se ne presuši.

“Suhi zrak je opasan, valja ga izbjegavati tako da se ovlaži zrak što, dakako, možemo sami napraviti.” Profesor Lauc ocijenio je kako bi bilo jako neodgovorno od njega kad bi iznosio bilo kakav stav o tome je li strategija Stožera da se mjere uvode postupno ovisno o razvoju situacije dobra ili bi, po mišljenju mnogih, bilo bolje da se odmah ušlo u totalnu karantenu i izolaciju.

TELEGRAM: Koji je najefikasniji način obrane od koronavirusa koji provode europske države?

LAUC: Mislim da je poruka jasna: treba uspostaviti sustav brzog i sveobuhvatnog testiranja u kombinaciji s učinkovitim praćenjem kontakata. Ovog virusa nažalost nećemo se tako skoro riješiti, pa će više manje sve države morati početi primjenjivati taj model.

TELEGRAM: Kad se u Hrvatskoj može očekivati kulminacija epidemije?

LAUC: Period od infekcije do pojave simptoma je do dva tjedna, tako da učinke bilo koje mjere možemo očekivati za dva do tri tjedna nakon uvođenja. Podaci iz Kine i Koreje pokazuju da su mladi ljudi koji ne obolijevaju i ne pokazuju simptome značajan faktor u širenju virusa, tako da je dobro što smo zatvorili škole.

Po prirodi sam optimist, tako da se nadam da će kombinacija smanjenja socijalnih kontakata i dolaska toplijeg vremena razmjerno brzo početi davati rezultate i da ćemo već negdje polovinom travnja biti u fazi normalizacije.

TELEGRAM: Hoće li doći dan kad će se moći javno objaviti da je epidemija završila ili će to biti dugotrajni proces?

LAUC: Formalno proglašavanje epidemija, pandemija i slično u biti je politički čin. Ključno je izbjeći situaciji kao u Lombardiji da se zdravstveni sustav ne može nositi s brojem pacijenata koji zahtijevaju bolničko liječenje. Takva situacija trenutno prijeti velikom dijelu Europe i zato su poduzete ovakve drastične mjere. Kad će time biti moguće upravljati, COVID-19 će postati samo jedna od sezonskih bolesti poput gripe.

TELEGRAM: Kad bi se život u Hrvatskoj mogao vratiti u relativnu normalu?

LAUC: U ovom trenutku to nitko ne može znati za sigurno. No kao što sam rekao, osobno mislim da bismo već krajem travnja trebali biti u puno boljoj situaciji i da će ovog ljeta hrvatska obala biti popularnija no ikada, jer će avioputovanja neko dulje vrijeme biti jako nepopularna.

Profesor Lauc upozorava kako je put do razvoja cjepiva i lijekova protiv koronavirusa još vrlo dug. Razlog je i to što se protiv virusa općenito teško boriti. Premda se može dogoditi znanstveno čudo da se lijek i cjepivo ranije otkriju, ipak je realnije da će se to dogoditi pred iduću sezonu. Najvažnije je, kaže, pronaći biomarkere kako bi se otkrilo koji su ljudi pod visokim rizikom od bolesti. Ističe kako polovina ljudi nema nikakve simptome, a šire virus, što upućuje da će vjerojatno mali postotak ljudi imati teške simptome.

Profesor Lauc također je objasnio kako nema velike razlike u sklonostima krvnih grupa prema zarazi. Po njemu je najmanja vjerojatnost da će oboljeti ljudi s krvnom grupom nula, oko 25 posto, a takav zaključak temelji na kineskim istraživanjima. Kaže kako su neki ljudi možda potpuno zaštićeni, neke virus lakše pogađa, a neke teže. Stoga je, upozorava, potrebno što prije pronaći ozbiljne biomarkere pomoću kojih će se identificirati ljudi visokog i niskog rizika i tako olakšati situaciju u jesen.

TELEGRAM: Je li hrvatski zdravstveni sustav sposoban obraniti se ako dođe do najgoreg scenarija?

LAUC: Treba biti objektivan: čak i najgori scenarij nije previše zastrašujući. Englezi su do pred neki dan imali i službenu politiku da će pustiti virus da se slobodno širi. Dakle naš zdravstveni sustav funkcionirat će i spasit će puno ljudi. Hrabre mjere su poduzete na vrijeme i uz malo sreće bit ćemo jedna od najuspješnijih zemalja u Europi u tom pogledu.

Iako smatra kako ne bi bilo loše provoditi još više testova, Lauc priznaje da je to tehnički teško izvedivo, a problem je i visoka cijena testa. Unatoč tome, uvjeren je kako smo u boljoj situaciji u odnosu na Italiju ili Francusku.

TELEGRAM: Koliko će pandemija koronavirusa promijeniti Hrvatsku, ali i svijet?

LAUC: Kao vječni optimist vjerujem da će svijet nakon ove pandemije postati bolje mjesto. Već sada vidimo da su utihnuli razni antivakseri, a medijima dominiraju znanstvenici i stručnjaci koji znaju o čemu govore. Nažalost ljudima treba nekakav stvarni problem kako bi naučili razlikovati bitno, od nebitnog i stvarno od izmišljenog. Kad nemate stvarni životni problem, onda vas opterećuju razno razne gluposti i ne uočavate koliko su one nebitne.

TELEGRAM: Hoće li to promijeniti odnos spram znanosti?

LAUC: Ova pandemija će nas naučiti da razlikujemo one koji znaju što govore, od onih koji samo pametuju o nečemu o čemu znaju jako malo. Isto tako vidjet ćemo veliku razliku u regijama ili zemljama u kojima se odgovorno ili neodgovorno upravlja. Primjerice, naprosto boli gledati kako se razvija situacija u SAD-u, gdje je krajnje neodgovorna i anti-znanstvena politika trenutne administracije dovela do nezamislivog kaosa.

Već sada vidimo da se najbogatija zemlja na svijetu nalazi na trajektoriji katastrofe koja će biti među najgorima na svijetu. S druge strane, znanstvenici su se ujedinili kao nikada do sada i znanje o ovom virusu raste nevjerojatnom brzinom. Nadam se da će se to reflektirati i većim ulaganjem u sustav znanosti i obrazovanja, a posebice kod nas jer u tome jako zaostajemo za svijetom.

TELEGRAM: Kako je moguće da je zemlja poput Velike Britanije, koja ima iznimno razvijen znanstveno istraživački sustav, donosila tako kontroverzne odluke?

LAUC: Problem je u tome što se nalazimo u potpuno nepoznatoj situaciji i nemamo dovoljno znanja za donošenje pravih odluka. Strategija koju su isplanirali u Londonu u biti nije loša, no imala je krivi polazni parametar opsega i brzine širenja epidemije. No pratili su razvoj situacije i kada su vidjeli da idu prema katastrofi, promijenili su strategiju i sada pokušavaju usporiti epidemiju kao i svi ostali.

Tu je uvijek u pitanju omjer štete za pojedince koji će oboljeti i štete za gospodarstvo do koje dolazi ako pretjeramo s mjerama. Ne znamo ključne parametre i svi na određeni način pogađaju. Nakon bitke bit će jako puno generala koji će tvrditi da su oni predlagali bolja rješenja, no da ih nisu slušali. Naravno oni koji su predlagali lošije rješenje, samo će mudro šutjeti.

TELEGRAM: Požalili ste se na početku da političari u svijetu nisu slušali znanstvenike. Je li se sada situacija izmijenila? Kakva je situacija po tom pitanju u Hrvatskoj?

LAUC: Mislim da su svi državnici shvatili da ne mogu držati glavu u pijesku i sada svi slušaju svoje savjetnike. U Hrvatskoj u kojoj inače vlada jako ne-znanstvena klima, situacija je zapravo nevjerojatno dobra i imamo tim ljudi u Stožeru koji funkcionira nevjerojatno dobro.

TELEGRAM: Predviđate da će SAD imati najvećih problema sa zarazom. Zašto?

LAUC: U SAD-u se nažalost jako kasno počelo testirati. Zbog svoje opsjednutosti ulogom globalne velesile, nisu htjeli preuzeti funkcionalni test koji nije bio američki i krenuli su razvijati vlastiti test. Prva varijanta testa koju su napravili nije radila kako treba i zbog toga su tek nedavno počeli testirati veći broj ljudi. Sada se nalaze u situaciji da se epidemija proširila čitavom Amerikom i situacija je potpuno izvan kontrole.

Pojedine savezne države pokazale su inicijativu, no aktivne mjere na federalnoj razini pokrenute su tek pred neki dan. Amerika je najbolji primjer države vođene anti-znanstvenom politikom i nadam se da ćemo iz toga svi zajedno izvući veliku pouku. S druge strane sustav javnog zdravstva i civilne zaštite tamo praktično ne postoji, a milijuni ljudi uopće nemaju zdravstveno osiguranje. Oni su nažalost na trajektoriji Lombardije koju će jako teško izbjeći. Dodatni element u igri je pretjerana klimatizacija velikih prostora poput hotela i shopping centara, u kojima je zrak jako suh i potiče širenje virusa čak i u ljetnom periodu.

Inače, prof. dr. sc. Gordan Lauc redoviti je profesor u trajnom zvanju na Zavodu za biokemiju i molekularnu biologiju. Sudjeluje u izvođenju nastave iz kolegija diplomskog studija Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom te Glikobiologija na poslijediplomskom studiju. Profesor Lauc provodi istraživanja u dva područja, glikoproteomici i forenzičnoj genetici i molekularnoj dijagnostici. Svijet je prepoznao njegove kvalitete pa je već održao cijeli niz pozvanih predavanja te je uključen u brojne međunarodne istraživačke konzorcije.

Odobren mu je istraživački projekt Instituta za zdravlje (NIH) SAD, koordinirao je ili bio jedan od glavnih istraživača na više od deset FP6 i FP7 projekata. Lauc je diplomirao i doktorirao na Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, osnivač je i Predsjednik uprave Genos d.o.o., biotehnološke tvrtke i akreditirane znanstvene institucije. Bio je redoviti profesor te pročelnik Katedre za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Osijek. Kao Fulbrightov stipendist poslijedoktorsko usavršavanje iz glikobiologije obavio je na The Johns Hopkins University, Baltimore, SAD te je bio gostujući znanstvenik na Institutu za medicinsku fiziku Sveučilišta u Münsteru.

Vodio je brojne projekte u Hrvatskoj i inozemstvu, a dobitnik je Hrvatske državne nagrade za znanost, Međunarodne nagrade za mlade znanstvenike “Hans Selye” za istraživanja biokemije stresa. Izabran je za naslovnog profesora Edith Cowan University, Perth, Australija te za počasnog profesora Sveučilišta u Edinburgu, Škotska. Već je prije privukao veliku pozornost kad je istražujući glikane otkrio da se oni vremenom mijenjaju. Ustvrdio je tada da se ljudska kalendarska i biološka dob ne poklapaju.

Usporedio je pritom čovjeka od 40 godina koji je fizički radnik u lošim uvjetima koji ne izgleda tako dobro kao njegov vršnjak koji radi u uredu. Zaključio je kako glikani vide tu razliku. Profesor Lauc stoga traži odgovore na pitanje zašto netko ima četrdesetak godina, a izgleda kao da ima 60. Zanima ga je li u pitanju stres, nekoliko kilograma viška ili nešto drugo… Također, posvetio se usavršavanju dijagnostičkog testa za dijabetes nazvan DiabRisk.

TELEGRAM: Budući da ste i poduzetnik, kako će vas pogoditi ta kriza?

LAUC: Naša prodaja je nažalost praktično potpuno stala. U situaciji kada je ovakva krizna situacija nitko ne razmišlja o testu biološke dobi ili istraživačkim projektima. Srećom mi imamo nekoliko velikih ugovorenih projekata na koje ćemo se fokusirati tako da nismo akutno ugroženi. S druge strane, glikani u kojima smo mi vodeći laboratorij u svijetu su iznimno važni kako za samu funkciju koronavirusa, tako i za našu obranu protiv virusa. Isto tako važni su i u procesu razvoja cjepiva.

Već smo pokrenuli nekoliko velikih međunarodnih projekata u tom smjeru i nadamo se da ćemo moći značajno pomoći borbi protiv ove epidemije na globalnoj razini. Na lokalnoj razini Genos je voditelj velikog projekta Centra kompetencija u molekularnoj dijagnostici koji je pokrenut prije nekoliko mjeseci. Profesorica Alemka Markotić i Infektivna klinika dio su tog projekta i upravo sada radimo na pripremi visokoprotočnog sustava testiranja kako bi na jesen Hrvatska bila jedna od najspremnijih zemalja u tom pogledu. Imamo veliko iskustvo naprednih DNA tehnika iz vremena identifikacija žrtava Domovinskog rata i to ćemo iskoristiti za uspostavljanje sustava za nadzor COVID-19.

TELEGRAM: Govorili ste da su vaše tvrtke znale propadati, ali da ste se uvijek dizali. Hoće li tako biti i nakon epidemije koronavirusa?

LAUC: Svaka kriza uvijek je i prilika i samo se treba pravilno pozicionirati. Genos će u ovoj krizi pretrpjeti značajan udarac, no imamo jako puno pametnih mladih ljudi u firmi, presložit ćemo prioritete, organizirati se i iz ove krize izaći još jači no što smo bili prije.