Čak 44 organizacije civilnog društva uputile su zajedničku reagiranje na prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama, upozoravajući kako praćenje svakog mobitela u zemlji nije mjera zaštite od koronavirusa nego nepotrebno kršenje ljudskih prava.
Pravobraniteljica zahtijeva: zabranu izricanja rada za opće dobro osuđenim seksualnim zlostavljačima kao i zabranu rada s djecom istim osuđenicima, zaštitni nadzor nad osuđenicima, gonjenje zbog spolnog uznemiravanja djece te uvrštavanje djela grubog zanemarivanja brige o zdravlju, u što ubraja i necijepljenje.
“Nešto poput ovoga možda izgleda poput sitne pravne nejednakosti, no u stvarnosti dio je mnogo šireg uzorka nejednakosti ukorijenjene u patrijarhatu i diskriminaciji žena”, rekla je Niki Kandirikirira, čelnica programa u skupini za ženska prava Equality Now.
Predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin ocijenila je da nije dobro što se novi zakon neće primjenjivati na već blokirane, te inzistira da se uvedu još veće zaštite dužnika.
„Primjedbe iz Hanžekovićeva ureda drakonski su stroge kao da je riječ o najgorem narodu na svijetu kojeg treba uništiti da bi neki ostvarili pojedinačan interes i profit”, rekla je predsjednica udruge Miriam Kervatin.
Ženska mreža Hrvatske smatra nedopustivim što je Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Kaznenog zakona lišen harmonizacije sa odredbama Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Konačno novosti za blokirane! Ali samo za one s dugom manjim od 20.000 kn – Nacrt Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača ugledat će svjetlo za 15 dana.
U Hrvatskoj je trenutno blokirano više od 320.000 pojedinaca čiji ukupni dug premašuje dug privrede i penje se na vrtoglavih 42 milijarde kuna. Takvo što nije se dogodilo nigdje u svijetu.
Zakon o holokaustu kažnjava sve koji ustvrde da su poljska država ili njezin narod “odgovorni ili su suučesnici u nacističkim zločinima koje je počinio Treći Reich”.
Ispodprosječne plaće, odnosno primanja, ne smiju biti ovršeni više nego je to dopušteno člankom 173. stavkom 2. Ovršnog zakona, poručuju iz Franka.
