Nekategorizirano

GOOD Inicijativa: Krajnje je vrijeme da u školama imamo nastavu povijesti utemeljenu na činjenicama

Članovi Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata ´91 s učenicima, Foto: www.ivanic-grad.hr
Članovi Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata ´91 s učenicima, Foto: www.ivanic-grad.hr

GOOD Inicijativa prošli je tjedan javno reagirala na izvođenje dopunske nastave o Domovinskom ratu, a uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazvoanja i sporta. Naime, ta je nastava započeta na području Ivanić Grada, praćena prikazom dokumentarnog filma s autentičnim slikam iz rata te prezentacijom arsenala oružja, a namijenjena je djeci u sedmim i osmim razredima.

Reagirali i na ponašanje maturanata

– GOOD Inicijativa uputila je javno priopćenje u kojemu smo reagirali na uvođenje dopunske nastave o Domovinskom ratu, a koju provodi braniteljska udruga unoseći u škole oružje i vojne odore. S obzirom na to da je isti projekt odobren od strane Agencije za odgoj i obrazovanje te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, sasvim je jasno kako su ove institucije odluku donijele u skladu s trenutnom političkom orijentacijom jačanja povijesnog revizionizma i jačanja domoljubnog nacionalizma – kaže Emina Bužinkić iz GOOD inicijative dodavši kako su osim ove, uputili i javnu reakciju na, u utorak, 17. svibnja, izjave i poruke maturanata ‘Sieg heil’ i ‘Za DOMac spremni’.

– Dok se s pozicija moći relativizira ustaštvo i fašizam, ne čudi, ali zabrinjava slika mladih u maskirnim majicama s ustaškim pozdravom. Krajnje je vrijeme da u školama imamo nastavu povijesti utemeljenu na činjenicama i razumijevanju opasnosti ratne i netrpeljive retorike te da javni govor bude u skladu s ustavnim vrednotama – kaže Bužinkić pojasnivši kako se GOOD Inicijativa zalaže za nastavu povijesti utemeljenu na činjenicama.

– Na nastavi koja će uvažiti princip multiperspektivnosti i integracije osobnih sjećanja, a koja će se posebno temeljiti na kritičkom mišljenju u poučavanju kontraverznih povijesnih tema. Naše je djelovanje u ovome trenutku usmjereno na doprinos javnoj raspravi o kurikulumima pa tako i kurikulumu povijesti, odnosno o okvirnom nacionalnom kurikulumu koji je dio procesa cjelovite kurikularne reforme – zaključila je.

Djeca zbunjena različitim informacijama

Na ovu smo temu dobili i odgovor od Ivane Milas Klarić, pravobraniteljice za djecu čiji odgovor prenosimo u cijelosti:

Svi sadržaji koji se realiziraju u školi trebaju biti u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja i odobreni od nadležnih tijela. Osim odobrenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, za to je potrebno i stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje o kvaliteti i primjerenosti sadržaja i načina njihove obrade, odnosno metodičkoga pristupa, kao i procjena kakvi su kadrovski uvjeti i kompetencije potrebni za provođenje navedene aktivnosti (koju se nikako ne može nazvati „dopunskom nastavom“). Također, o kvaliteti izvedbe programa u školi i osobama koje ga izvode nužno moraju voditi računa i ravnatelji škola, kao što su to dužni činiti i za sve druge izvanjske suradnike koji dolaze u doticaj s djecom u školi.

Upoznavanje djece s Domovinskim ratom i s pothvatima hrvatskih branitelja u obrani od agresora smatramo vrijednom i važnom odgojno-obrazovnom zadaćom škole. Škola može pritom angažirati i vanjske suradnike, no valja voditi računa da se informiranje i pouka obavljaju u skladu s pedagoško-metodičkim zahtjevima te na način koji ne potiče militarizaciju ni želju za osvetom, a pogotovo ne mržnju prema bilo kome.

U kontaktima s djecom doznajemo da su često zbunjena različitim informacijama koje dobivaju o tom povijesnom razdoblju, primjerice iz medija ili u svojoj okolini. Stoga, osobito u školi, temama o ratu i obrani treba pristupiti na promišljen i stručan način, na temelju poznavanja i uvažavanja razvojnih obilježja i potreba djece.
No, pritom nije ni potrebno ni prikladno donositi oružje u školu, kao što je nedavno učinjeno u jednoj osnovnoj školi.

Općenito smatramo da upoznavanje djece s oružjem i eksplozivnim sredstvima može biti korisno jedino ako je usmjereno na osvještavanje opasnosti od oružja i jedino uz poduzimanje svih potrebnih mjera zaštite sigurnosti i dobrobiti djece. Naime, kontakt s oružjem može potaknuti pojačani interes djece te im učiniti oružje privlačnijim, a s time su povezani brojni rizici za djecu. Stoga u osnovnoj školi valja biti vrlo oprezan s izlaganjem djece takvim sadržajima te posebno paziti da se ne ohrabruje „fasciniranost“ djece oružjem.

Nažalost, ni roditelji često nisu svjesni potencijalne opasnosti oružja ili je zanemaruju, držeći oružje nedovoljno zaštićeno u vlastitome domu, što ponekad dovodi i do stradavanja djece.

Mali ratni dnevnik

Zanimljivo je kako je također prošli tjedan, Centar za građansku hrabrost, a na poticaj roditelja koji su pomoć potražili u ovoj udruzi, tražili da se “Mali ratni dnevnik”, Stjepana Tomaša izbaci iz obvezne lektire za 6. razred osnovne škole.

U GOOD inicijativi smatraju da školska literatura i udžbenici iz kojih mladih uče o povijesti moraju biti kvalitetniji, sadržajno i metodički.

– Oni se trebaju odmicati od dominantnih narativa i primicati multiperspektivnosti. Bilo koja literatura koja je prožeta mržnjom i netrpeljivošću, ratnom retorikom i neprimjerenim sadržajima za djecu i mlade na način da ih potiče na nasilje, ne smije biti dio suvremenog odgojno-obrazovnog sustava – zaključila je Bužinkić.

Maja Celing Celić