Prenosimo članak Europskog parlamenta kroz koji možete saznati kako EU pomaže u oblikovanju digitalne transformacije u Europi u korist građana, poduzeća i okoliša.
Digitalna transformacija jedan je od glavnih prioriteta EU-a. Europski parlament pomaže u oblikovanju politika kojima će se ojačati europski kapaciteti u području novih digitalnih tehnologija, otvoriti nove mogućnosti za poduzeća i potrošače, podržati zelena tranzicija EU-a i postići klimatska neutralnost do 2050., poduprijeti digitalne vještine građana i osposobljavanje radnika te pomoći u digitalizaciji javnih usluga, istodobno osiguravajući poštovanje temeljnih prava i vrijednosti.
Što je digitalna transformacija?
Digitalna transformacija je integracija digitalnih tehnologija u poslovanje poduzeća i javnih službi, kao i utjecaj tehnologija na društvo. Digitalne platforme, internet stvari, računalstvo u oblaku, baze podataka i umjetna inteligencija neke su od tehnologija koje utječu na razne sektore, od transporta do energetike, poljoprivredno-prehrambene industrije, telekomunikacija i financijskih usluga, tvorničke proizvodnje i zdravstvene zaštite, te mijenjaju naše svakodnevne živote.
Tehnologije pomažu u optimizaciji proizvodnje, smanjenju emisija i otpada, povećanju konkurentske prednosti tvrtke i stvaranju novih proizvoda i usluga.
Kako EU oblikuje digitalnu transformaciju?
Poticaj digitalizaciji ima mnoge prednosti za društvo. EU želi ojačati svoj digitalni suverenitet i postaviti vlastite standarde, a ne slijediti tuđe, kako bi pripremio Europu za digitalno doba.
Europska komisija predstavila je Digitalno desetljeće Europe, viziju digitalne transformacije EU-a koja sadrži konkretne ciljeve za 2030. u područjima kao što su vještine, sigurne i održive digitalne infrastrukture, digitalna transformacija poduzeća i digitalizacija javnih usluga.
U svibnju 2021. Parlament je usvojio izvješće o oblikovanju digitalne budućnosti Europe u kojem se Komisiju poziva na dodatno suočavanje s izazovima digitalne tranzicije, posebno na iskorištavanje mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta, poboljšanje upotrebe umjetne inteligencije i podršku za digitalne inovacije i vještine.
Umjetna inteligencija i podatkovna strategija
Umjetna inteligencija može koristiti ljudima kroz poboljšanje zdravstvene skrbi, sigurnije automobile i prilagođene usluge. Može poboljšati proizvodne postupke i donijeti konkurentsku prednost europskim poduzećima, između ostalog i u područjima gdje su već snažno pozicionirana: zeleno i kružno gospodarstvo, strojevi, poljoprivreda i turizam.
Kako bi se osiguralo da Europa najbolje iskoristi mogućnosti umjetne inteligencije, zastupnici su naglasili potrebu za antropocentričnim zakonodavstvom o umjetnoj inteligenciji, čiji je cilj uspostava pouzdanog okvira umjetne inteligencije, provedba etičkih standarda, podupiranje radnih mjesta, pomoć u izgradnji konkurentnih „umjetnih inteligencija proizvedenih u Europi” i utjecaj na globalne standarde.
Komisija je 21. travnja 2021. predstavila svoj prijedlog uredbe o umjetnoj inteligenciji. U skladu s prijedlogom sustavi umjetne inteligencije klasificirali bi se prema riziku koji predstavljaju za korisnike. Nakon odobrenja, to će biti prva pravila o umjetnoj inteligenciji na svijetu. U tijeku su pregovori između Europskog parlamenta i država članica EU-a o konačnom obliku propisa.
Uspjeh razvoja umjetne inteligencije u Europi uvelike ovisi o uspješnoj europskoj podatkovnoj strategiji. Parlament je prepoznao potencijal industrijskih i javnih podataka za poduzeća i istraživače iz EU-a te pozvao na uspostavu europskih podatkovnih prostora, infrastrukture velikih podataka i zakonodavstva kojima će se doprinijeti pouzdanosti.
Kako bi pomogao ostvariti potencijal velikih podataka i umjetne inteligencije, Parlament je donio dva akta za poticanje dijeljenja podataka 2022. i 2023. godine.
Kibersigurnost
Budući da su digitalni i fizički prostor sve više isprepleteni, pojavljuju se nove opasnosti, zbog čega je kibersigurnost važna za razna područja, od internetske sigurnosti potrošača do uobičajenog rada bolnica, vodoopskrbe i opskrbe električnom energijom.
Kako bi bolje zaštitio Europljane i poslovne subjekte od kiberprijetnji, Parlament je usvojio nove zakone za jačanje kibernetičke sigurnosti EU-a u ključnim sektorima u studenom 2022.
U 2021. Parlament je odobrio uspostavu novog Europskog centra za kibersigurnost i usvojio pravila za uklanjanje terorističkog sadržaja na Internetu koja su na snazi od lipnja 2022.
Saznajte zašto je kibersigurnost važna i koje su glavne i rastuće prijetnje kibersigurnosti
Digitalne vještine i obrazovanje
Pandemija je pokazala koliko su digitalne vještine važne za rad i interakciju, ali i naglasila nedostatak digitalnih vještina i potrebu za povećanjem digitalnog obrazovanja. Parlament želi da se europskim programom vještina građanima i poduzećima osigura mogućnost potpunog iskorištavanja tehnološkog napretka.
Ekonomija platformi i sigurnost na internetu
Internetske platforme bitan su dio gospodarstva i svakodnevnog života te predstavljaju golema tržišta i važan su komunikacijski kanali. Međutim, postoje i znatni izazovi. EU je donio Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima kako bi potaknuo konkurentnost, inovacije i rast uz istodobno jačanje internetske sigurnosti, suzbijanje nezakonitih sadržaja i osiguravanje zaštite slobode govora, slobode medija i demokracije.
Kako bi internet postao sigurnije mjesto, Odbor Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove usvojio je zakonodavni prijedlog kojim se želi spriječiti objavljivanje materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece na internetu.
Akt o čipovima – plan EU-a za prevladavanje nestašice poluvodiča
Od kraja 2020. vlada globalna nestašica poluvodiča, uzrokovana, između ostalog, pandemijom koronavirusa i ratom u Ukrajini. Aktom o čipovima EU želi povećati proizvodnju poluvodiča u Europi.
Proizvodnja mikročipova oslanja se na izuzetno složene i međusobno ovisne opskrbne lance diljem svijeta. Kako bi se povećala neovisnost EU-a, osigurala buduća konkurentnost i održalo tehnološko vodstvo, potrebno je povećati proizvodnju poluvodiča u EU-u. Cilj je povećati udio EU-a u globalnom proizvodnom kapacitetu s manje od 10 posto na 20 posto.
Inteligentni sustavi cestovnog prijevoza
Parlament je donio nova pravila o uvođenju inteligentnih prometnih sustava (ITS) u cestovnom prometu. Cilj je tih pravila povećati dostupnost digitalnih podataka o prometu, promicati digitalizaciju u prometnom sektoru i olakšati razmjenu podataka među aplikacijama za mobilnost. Cilj je povećati cestovnu sigurnost, učinkovitost i održivost u mobilnosti.
Pravilima se ne daje prednost ni jednoj posebnoj tehnologiji koja će se upotrebljavati u inteligentnim prijevoznim uslugama, već se želi osigurati da aplikacije mogu dobro funkcionirati jedna s drugom. Trebaju biti osmišljene na način da korisnicima pružaju jasne i lako razumljive informacije o različitim odabirima prijevoza koji su im dostupni te da se njima ne diskriminiraju nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu. Države članice EU-a morat će poboljšati suradnju, posebno za prekogranične projekte, kako bi se osigurao neometan prekogranični prijevoz.
Videoigre na internetu – zaštita igrača i jačanje potencijala sektora
Sektor internetskih videoigara raste i pridonosi digitalnoj transformaciji EU-a. Brzo širenje industrije videoigara zahtijeva razmatranje utjecala na ekonomske, društvene, obrazovne, kulturne i inovativne čimbenike.
EU želi podržati sektor koji osigurava više od 90 tisuća izravnih radnih mjesta u Europi i pokriva tržište vrijedno 23,3 milijarde eura u 2021. U isto vrijeme, igračima želi zajamčiti sigurnije okruženje. Zastupnici stoga pozivaju na donošenje pravila kojima se reguliraju problematične kupovne prakse poput “kutija za plijen” (loot boxes) i osiguravaju bolje politike otkazivanja, zaštita podataka, kao i bolja zaštita maloljetnih igrača i ranjivih skupina.
Europski digitalni identitet – jednostavan online pristup ključnim uslugama
Od početka pandemije koronavirusa sve više javnih i privatnih usluga postalo je digitalno. Zato trebamo sigurne i pouzdane digitalne identifikacijske sustave.
EU radi na europskom digitalnom identitetu (eID) koji omogućava međusobno prepoznavanje nacionalnih metoda elektroničke identifikacije preko granica. Uz eID, europski građani moći će se identificirati na internetu bez komercijalnih pružatelja usluga i pristupiti internetskim uslugama iz drugih zemalja EU-a koristeći svoju nacionalnu elektroničku osobnu iskaznicu.
Pošteno oporezivanje digitalne ekonomije
Većina poreznih pravila uspostavljena je znatno prije postojanja digitalne ekonomije. Kako bi smanjio izbjegavanje poreza i učinio porezni sustav pravednijim, EU radi na pravilima za oporezivanje dobiti kod digitalno prisutnih poduzeća.
EU je također usvojio pravila o minimalnoj poreznoj stopi za multinacionalne kompanije u Uniji u skladu s globalnim sporazumom.
Kako bi potaknuo razvoj kriptovaluta i istovremeno zaštitio korisnike, EU radi na reguliranju kripto-imovine i tehnologije koja stoji iza njih.
Osiguravanje visokokvalitetne digitalne infrastrukture
Parlament također radi na zakonu kojim bi se pridonijelo smanjenju troškova i birokracije u izgradnji mreža vrlo velikih brzina. Parlament je u listopadu 2023. odobrio svoje pregovaračko stajalište za pregovore sa zemljama EU-a o nacrtu akta o gigabitnoj infrastrukturi, čiji je cilj osigurati pristup brzom internetu za sva kućanstva u EU-u i pokrivenost mrežom 5G u svim naseljenim područjima do 2030.
Financiranje digitalnih prioriteta EU-a
Digitalizacija ima ključnu ulogu u svim politikama EU-a. Koronakriza je naglasila potrebu za odgovorom usmjerenim na budućnost koji će dugoročno koristiti društvu i doprinijeti konkurentnosti. Digitalna rješenja pružaju važne mogućnosti i ključna su za oporavak Europe i njezin konkurentni položaj u globalnom gospodarstvu.
U planu EU-a za gospodarski oporavak od država članica zahtijeva se da namijene najmanje 20 posto sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost vrijednog 672,5 milijardi eura za digitalnu tranziciju. Znatni iznosi za digitalni napredak dodjeljuju se i u okviru programa ulaganja kao što su Obzor Europa koji je usmjeren na istraživanje i inovacije te Instrument za povezivanje Europe koji je usmjeren na infrastrukturu.
Iako je podupiranje digitalnih ciljeva opća politika EU-a u okviru svih programa, neki programi ulaganja i nova pravila posebno su usmjereni na njihovo ostvarenje.
Parlament je u travnju 2021. usvojio program Digitalna Europa, prvi financijski instrument EU-a posebno usmjeren na uvođenje tehnologije u poduzeća i kod građana. Cilj mu je ulagati u digitalnu infrastrukturu kako bi strateške tehnologije mogle pridonijeti jačanju konkurentnosti Europe, prelasku na zeleno gospodarstvo i osiguravanju tehnološke suverenosti.
Uložit će se 7 588 milijuna eura u pet područja: superračunalstvo (2 227 milijuna eura), umjetna inteligencija (2 062 milijuna eura), kibersigurnost (1 650 milijuna eura), napredne digitalne vještine (577 milijuna eura) i osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu (1 072 milijuna eura).
Članak je u potpunosti prenesen s mrežnih stranica Europskog parlamenta: https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20210414STO02010/oblikovanje-digitalne-transformacije-objasnjenje-strategije-eu-a
Povezani članci
Održana radionica za izradu Lokalnog akcijskog plana za društvenu i solidarnu ekonomiju u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Provedena izobrazba „AI se educiraj, Karlovče“
Sudjelujte na okruglom stolu “Koja je uloga umjetne inteligencije u obrazovanju?”
Županijska udruga slijepih Split upoznaje svoje korisnike s aplikacijama baziranim na UI
WWF: Nećemo odustati dok EU taksonomija klimatski održivih djelatnosti ne bude istinski zelena
Europski parlament traži priznanje istospolnih brakova u cijeloj EU
