Države koje imaju indeks niži od 50 bodova smatraju se korumpiranima, a one s više od 51 nekorumpiranima. Hrvatska je ove godine, kao i prošle i pretprošle, na 63. mjestu s 47 bodova, smještena između Malezije, Kube i Crne Gore koje dijele isti broj bodova.
Razvijene demokracije tako imaju prosječan indeks oko 75, slabi demokratski sustavi imaju ocjene oko 49, dok hibridni režimi, koji pokazuju elemente autokratskih sustava, imaju indeks blizu 35, a u slučaju BiH taj je indeks ove godine 38.
Hrvatska je na IPK 2018. ljestvici ostvarila rezultat od 48 bodova, što je znatno lošije od prosjeka zapadne Europe i EU (koji iznosi 66) i pokazuje da se korupcija u javnom sektoru u Hrvatskoj smatra raširenom pojavom.
U ratu na Kosovu poginulo je 13.000 ljudi. Nevladina organizacija Humanitarian Law Centre koja se bavi ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji, navodi da je riješeno samo 25 slučajeva.
Na ljestvici od 180 država prema Indeksu percepcije korupcije 2017. Hrvatska je na 57. mjestu s 49 bodova i ima isti broj bodova kao i godinu ranije.
Od akademske zajednice preko politike do gospodarstva, korupcija je zahvatila hrvatsko društvo poput sepse. Građani anestezirani crnim prognozama i društvenim mrežama – ne čine ništa.
Diljem Rumunjske prosvjeduje se protiv vladinih planova da promijeni zakon o korupciji. Samo u Bukureštu je prosvjedovalo 50.000 ljudi.
Indeks percepcije korupcije za 2016. godinu pokazuje da je Hrvatska nazadovala u borbi protiv korupcije za dva boda i da se ponovo ubraja u korumpirane države.
Hrvatska je na 55. mjestu s 49 bodova a godinu ranije dijelila je 50. mjesto s nekoliko zemalja s 51 bodom.
