EHO, Nekategorizirano

Dodijeljene nagrade za najbolji studentski rad na temu ženske i rodne ravnopravnosti

2. nagrada je dodijeljena Maši Huzjak, studentici komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
2. nagrada je dodijeljena Maši Huzjak, studentici komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Centar za ženske studije po deveti je put proveo Natječaj za dodjelu Nagrade za studentski rad na temu ženske i rodne problematike, smatrajući obrazovanje vezano uz ženske i rodne teme važnim dijelom novih, kritičkih znanja unutar obrazovanja na svim razinama a posebice u visokoškolskom obrazovanju. Osnovna je nakana Nagrade ohrabriti studente i studentice svih znanstvenih i umjetničkih područja na bavljenje navedenim temama te time posredno utjecati na povećanje broja kolegija i programa sa ženskostudijskim i rodno osviještenim sadržajima.

Između 16 prijavljenih radova, prosudbena komisija Nagrade u sastavu dr. sc. Aleksandra Čizmešija, dr. sc. Marija Geiger Zeman i dr. sc. Nadežda Čačinovič odlučila je dodijeliti nagrade sljedećim studenticama:
1. nagrada je dodijeljena Valentini Jug, studentici ranovjekovne povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, za rad Politika prosvijećenog medicinskog diskursa: Ivan Krstitelj Lalangu, Kratek Navuk od Mestrie pupkorezne; mentorica izv. prof. dr. sc. Zrinka Blažević.

2. nagrada je dodijeljena Maši Huzjak, studentici komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu za rad Milenijalke protiv patrijarhata: Internet, popularna kultura, feminizam i djevojaštvo; mentorica doc. dr. sc. Maša Grdešić.

3. nagrada je dodijeljena Espi Tomičić, Sunčici Sodar i Nikolini Medak
3. nagrada je dodijeljena Espi Tomičić, Sunčici Sodar i Nikolini Medak

3. nagrada je dodijeljena Espi Tomičić, Sunčici Sodar i Nikolini Medak, studenticama dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu za predstavu Refleksije; mentorica doc. dr. sc. Dubravka Crnojević Carić. U predstavi su sudjelovali: Boris Barukčić, Maruška Aras (glumac i glumica), Sabrina Herak (producentica), Sven Čustović (svjetlo), Tihomir Zdjeralević (glazba).

Pohvaljen je rad studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Jasenke Kuburaš, Martine Marić, Lucie Štampar, Jane Tomić i Kaje Žufić Kreiranje, implementacija i evaluacija programa prevencije nasilja u mladenačkim vezama „Što sad ljubav ima s tim?“; mentorica dr. sc. Gabrijela Ratkajec Gašević.
Obrazloženja

Osim formalnih kriterija objavljenih u Natječaju za dodjelu Nagrade za studentski rad na temu ženske i rodne problematike za 2016. godinu, pri odabiru studentskih radova važnu je ulogu imala i inovativnost, originalnost i aktualnost odabrane teme, kao i pristup njenoj obradi i prezentaciji. Povjerenstvo je vodilo računa o tome je li jasno postavljen i primjereno argumentiran cilj rada, korespondira li s njime primijenjena metodologija te je li ta metodologija inovativna, korektna i konzistentno primijenjena. Od rada se očekivalo da bude cjelovit, koherentan, konzistentan i s jasnom strukturom, kao i da bude pisan pismeno i stilski korektno. Posebno se vrednovalo i korištenje literature, ponajviše analitički i kritički pristup izvorima te njihova sinteza i interpretacija.

Pohvaljen je rad studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Jasenke Kuburaš, Martine Marić, Lucie Štampar, Jane Tomić i Kaje Žufić
Pohvaljen je rad studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Jasenke Kuburaš, Martine Marić, Lucie Štampar, Jane Tomić i Kaje Žufić

1. Nagrada
Magistarski rad Valentine Jug među rijetkim je istraživanjima unutar hrvatske historijske znanosti s fokusom na medicinski tekst iz prošlih stoljeća te je, kao takav, osobito vrijedan. Uz to, autorica izvrsno, sveobuhvatno i dubinski analizira maskulini prosvjetiteljski medicinski diskurs kojim se u priručniku progovara o smjeni tradicionalnih primaljskih praksi novima, tj. kojim se inaugurira novokonstruirana predodžba o primalji kao državnoj službenici sa specifičnim duhovnim, moralnim i tjelesnim karakteristikama. Značajan doprinos rada je i iščitavanje dominantnih stavova o ženskoj korporealnosti na kraju 18. stoljeća iz ovog priručnika, shvaćenog kao edukacijskog, ali i promidžbenog medija kojim su se oba navedena konstrukta posredovala ciljanoj publici.

2. Nagrada
Drugonagrađeni rad analizira virtualnu zbilju kao platformu za (re)kreiranje i izražavanje djevojačkih i ženskih identiteta te propituje nove i kreativne oblike borbe protiv patrijarhata na svim razinama i u različitim područjima. Definirajući vlastito iskustvo kao terenski rad, autorica daje doprinose ne samo „destigmatizaciji i demistifikaciji djevojaštva“ nego i razvoju „pozitivnijeg odnosa prema ženskom/djevojačkom iskustvu“, afirmirajući pritom „subjektivnost kao mjesto otpora“ i polaznu poziciju aktivističkog djelovanja. Inovativnošću u odabiru teme i izvedbi, i odličnim stilom pisanja autorica suvereno i zrelo propituje uvriježene interpretacije i kritički se distancira od njih jasno artikulirajući i argumentirajući vlastitu kritičku poziciju.

3. Nagrada
Predstava se bavi relevantnom, ali još uvijek nedovoljno tematiziranom problematikom transrodnosti i transrodnih identiteta. Jednostavnim no vrlo efektnim uprizorenjem uz vještu uporabu svjetla i sjene autorice prikazuju unutarnju borbu koju proživljava transrodna osoba, koja je zbog tradicionalnih rodnih uloga i propisanih normi izložena strahu od odbacivanja, mržnji i različitim oblicima nasilja. Kroz unutarnji dijalog, borbu i pregovaranje dvaju identiteta predstava ukazuje i na život transrodnih osoba u širem socio-kulturnom kontekstu, koji karakteriziraju rigidnost, nerazumijevanje i licemjerje socijalne okoline. Tematika kojom se bavi predstava u značajnoj mjeri iskoračuje iz okvira mainstream kulturne produkcije, čime daje poticaj umjetnicama i umjetnicima za daljnja propitivanja i uprizorenja ove važne teme. Evidentan je i neupitan doprinos ove predstave senzibiliziranju javnosti za kompleksnu problematiku transrodnih osoba i njihovih prava.

Pohvala
Recentno provedena istraživanja među hrvatskim srednjoškolcima ukazuju na rasprostranjenost nasilja u mladenačkim vezama, pri čemu osobito ranjivu skupinu čine mladi u riziku i/ili s problemima u ponašanju, uključeni u institucionalne oblike tretmana u domovima za odgoj i u odgojnim domovima. Reagirajući akcijski na ove loše pokazatelje, autorice su razvile dinamičan i koherentan program prevencije Što sad ljubav ima s tim?, sastavljen od šest 45-minutnih radionica i namijenjen korisnicama i korisnicima odgojnih ustanova. Program su teorijski dominantno zasnovale na bihevioralno-kognitivnom pristupu, no dotakle su se i grupno-interaktivnoga te razvojnoga. Njegov je cilj mladima razviti vještine važne za uspostavu i održavanje bliskih (romantičnih) odnosa i time posredno utjecati na prevenciju nasilja u njima. Rezultati i preporuke ove studije izvrsne su smjernice za unapređenje ovog već sada izvrsnog programa pri njegovim budućim izvedbama.

Izvor: Centar za ženske studije