EHO, Nekategorizirano

Slovenska udruga rastavljenih očeva najavljuje kolektivnu tužbu u Strasbourgu: Diskriminirani smo na sudu!

ilustracija 123rf

– Slovenska udruga očeva kojima bivše supruge uskraćuju roditeljska prava najavljuje ovih dana kolektivnu tužbu protiv države jer smatra da su muškarci diskriminirani u postupcima pred obiteljskim sudovima i socijalnim službama u kojima dominiraju žene, prenosi Hina.

“Društvo za djecu, očinstvo i istinu (DOOR)” predstavilo je svoja stajališta o toj problematici na javnoj tribini u prostorijama parlamenta, otvarajući širu javnu raspravu o roditeljskim pravima rastavljenih očeva.

U Sloveniji zbog razvoda roditelja bez jednog od roditelja godišnje ostane više od 2 tisuće djece koju sudovi u pravilu dodjeljuju majkama, a očevima samo u izuzetnim slučajevima.

U praksi, očevima se skrbništvo dodjeljuju samo ako se dokaže da je majka alkoholičarka, ovisnica o narkoticima ili ako se bavi prostitucijom. U suprotnome muškarci na sudu nemaju šansu, kazao je u raspravi psiholog Andrej Perko, dok antropologinja Vesna Godina smatra da se u odlukama o tome kome dodijeliti djecu sudovi drže načela da je primarna korist djeteta, a ne roditelja.

Očevi koji su aktivni u udruzi tvrde kako su sudovi pristrani u takvim postupcima, da se žene ponekad i uz savjete odvjetnika pozivaju na izmišljeno psihičko i fizičko nasilje, pa čak i pedofiliju, zbog čega im se uskrajuće i pravo posjeta i komuniciranja s djecom te da postoje slučajevi kad se djeca dodjeljuju majkama i onda kad je potvrđeno da je riječ o nasilnim ili labilnim osobama.

Zahtjeve udruge komentirao je i Boštjan M. Zupančič, bivši sudac Europskog suda za ljudska prava, koji smatra da je problem potrebno javno eksponirati, bude li potrebno i pred sudom u Strasbourgu, ako očevi smatraju da su im u Sloveniji kršena ljudska prava.

U razgovoru za televizijsku postaju Nova24TV on je u utorak kazao da u slovenskom sudstvu u vrlo visokom postotku dominiraju žene, zbog čega je sudbeno vijeće prije više godina čak razmišljalo o uvođenju obveznih kvoti, kako bi nešto više muškaraca bilo barem na mjestima predsjednika sudova.

Zupančič ne isključuje mogućnost da se takva spolna struktura na sudovima odražava i na presude kada se radi o postupcima rastave i dodjele skrbništva, iako bi “objektivnu” pristranost bilo teško dokazati.

S druge strane, on smatra da se možda radi o “subjektivnoj” pristranosti jer sutkinje imaju više empatije prema pripadnicama istog spola.