Istina o zločinu genocida počinjenom u Srebrenici nikada se ne smije zaboraviti niti se smije dopustiti nijekanje sudski dokazanih činjenica jer je to glavna zapreka pomirenju i gradnji mira, glavna je poruka koju su u ponedjeljak poslali sudionici komemoracije posvećene tisućama Bošnjaka ubijenih 1995. godine.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola dodijelila je ovogodišnju europsku nagradu publike LUX filmu ‘Quo vadis Aida?’ bosanskohercegovačke redateljice Jasmile Žbanić, priopćeno je u srijedu, 9. lipnja, iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Žbanić je posvetila film svim ženama i majkama Srebrenice te ubijenim sinovima, supruzima i očevima. Rekla je da su žene pronašle način da stvore mir u razorenoj zemlji. “Žene uvijek moraju počistiti kaos koji muškarci ostave za sobom”, rekla je Žbanić.
Europska komisija primila je na znanje odluku Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Inzka o izmjeni kaznenog zakona te zemlje kojima se zabranjuje i zatvorom sankcionira nijekanje ratnih zločina, uključujući i genocid u Srebrenici te ističe da su revizionizam i nijekanje genocida protivni temeljnim europskim vrijednostima.
Zakonom, koji je donio visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se oni koji javno odobre, poreknu, grubo umanje ili pokušaju opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Na groblju u sklopu memorijalnog kompleksa u Potočarima sada počivaju ostaci 6679 žrtava genocida u kojemu su prije 26 godina pripadnici vojske i policije bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića ubili više od osam tisuća Bošnjaka, mahom muškaraca i dječaka te nekoliko stotina žena.
Bez suočavanja s Ratkom Mladićem i njegovim zločinima Srbija ne može steći povjerenje susjeda, smatra Sonja Biserko. Ona u članku za DW primjećuje kako je Haški sud izbjegao potvrditi da je Srbija vodila rat u BiH.
“Od srpnja 2019. pronađeni su ostaci samo 13 žrtava”, rekla je Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale. Manjak novih informacija i svjedoka ometaju potragu, kaže Fazlić.
SENSE Centar za tranzicijsku pravdu je u suradnji s Documentom – Centrom za suočavanje s prošlošću, a u povodu 25. godišnjice srebreničkog genocida okupio koaliciju od petnaest organizacija civilnog društva iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i Kosova i pokrenuo kampanju pod naslovom: SREBRENICA 25: ZAJEDNO PROTIV VIRUSA PORICANJA #VirusPoricanja #DenialVirus.
U susret 25. godišnjici genocida u Srebrenici, Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavlja svoj prvi digitalni narativ „Deportacija izbjeglica u Srebrenici“, nastao na osnovu istoimenog Dosijea koji je FHP predstavio javnosti u lipnju 2017. godine.
