UN-ov Globalni humanitarni pregled procjenjuje da će dodatnih 65 milijuna ljudi trebati pomoć sljedeće godine, čime će ukupan broj porasti na 339 milijuna u 68 zemalja. “Humanitarne potrebe su šokantno visoke, budući da se ovogodišnji ekstremni događaji prelijevaju u 2023.”, rekao je UN-ov koordinator za hitnu pomoć, Martin Griffiths.
Čovječanstvo pati od “narušene percepcije rizika”, što nas potiče na aktivnosti i ponašanja koja uzrokuju klimatske promjene i sve veći broj katastrofa diljem svijeta, upozorio je UN-ov Ured za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) i otkrio da je svake godine u posljednja dva desetljeća bilo između 350 i 500 katastrofa srednjeg i velikog razmjera.
U svijetu je u zadnjih 50 godina zabilježeno više od 11.000 katastrofa pripisanih tim pojavama u kojima je poginulo nešto više od dva milijuna ljudi, a štetu se procjenjuje na 3640 milijardi američkih dolara (više od 3080 milijardi eura).
Od ugroženih kineskih riječnih dupina koji se zapliću u odbačene ribarske mreže i ugibaju, do slonova koji ‘kopaju’ po smeću u Šri Lanki, migratorne životinjske vrste su među najosjetljivijima kada je posrijedi onečišćenje plastikom, stoji u izvješću UN-a o stanju u Azijsko-pacifičkoj regiji.
“Zao vjetar patrijarhalnih snaga” prijeti da će unazaditi ženska prava posvuda u svijetu, istaknuli su u srijedu francuski predsjednik Emmanuel Macron i UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres otvarajući u Parizu UN-ovu konferenciju o jednakosti spolova koju nevladine organizacije očekuju s nestrpljenjem.
Zbog pandemije koronavirusa broj ljudi u svijetu kojima je nužna humanitarna pomoć da prežive dosegao je nove vrhunce, priopćio je UN u utorak istaknuvši da se u samo godinu dana dramatično povećalo ekstremno siromaštvo.
Više od 100 organizacija civilnog društva diljem svijeta putem kampanje #1Planet1Right pozvalo je Ujedinjene narode (UN) da dodaju novi članak Općoj deklaraciji ljudskih prava – opće pravo na zdrav prirodni okoliš, ako uspiju, taj amandman bio bi prvi dodatak deklaraciji otkad je zaživjela 1948. godine.
Vijeće za ljudska prava UN-a počinje u srijedu raspravu o gorućem pitanju rasizma i policijskog nasilja, na zahtjev afričkih zemalja koje žele da se istraži “sistemski rasizam” u SAD-u odakle se počeo širiti val prosvjeda nakon ubojstva Georgea Floyda.
“Znali smo da će se to dogoditi i događat će se i ubuduće dok ne naučimo lekciju”, upozorava Jane Godall, najuglednija svjetska primatologinja. “Ovu su pandemiju prouzročili nebriga za prirodu i nepoštivanje životinja s kojima dijelimo planet”.
Najteže pogođene zemlje su Južni Sudan (61 posto), Jemen (53 posto) i Afganistan (37 posto), a među njima su i Sirija, Haiti, Venezuela, Etiopija, DR Kongo, Sudan i sjeverni dijelovi Nigerije.
