Ovršni zakon ili kako je ozakonjeno lihvarenje u Hrvatskoj: Dug blokiranih stigao do vrtoglavih 42 milijarde kuna

ovrha_izuzetak_shutterstock_19038028Unatoč najavama kako će se u 2018. godini donijeti “sasvim novi” ovršni zakon koji bi napokon trebao riješiti problem multipliciranja dugova ovršenika i njihov nezaustavljiv rast, Vlada je predviđene zakonske izmjene odgodila sve do 2019. godine, a Ministarstvo pravosuđa kao razlog navodi kompliciranost procesa. Država takvim postupanjem potpuno ignorira pitanje legalnog dužničkog ropstva koje traje gotovo desetljeće, a koje omogućuje sadašnji Ovršni zakon. U Hrvatskoj je trenutno blokirano više od 320.000 prezaduženih pojedinaca/ki čiji ukupni dug premašuje dug privrede i penje se na vrtoglavih 42 milijarde kuna. Prema navodima predstavnice Udruge Blokirani, takvo što nije se dogodilo nigdje u svijetu.

Piše: Dženana Kalamujić

Iako je svrha instituta ovrhe sanirati neplaćene dugove te namiriti zakonska potraživanja vjerovnika, način na koji je postojeći Ovršni zakon skrojen dopušta potpuno neopravdano multipliciranje dugova ovršenika te nemogućnost vjerovnika da svoje potraživanje ikada naplati. Naime, u postupku naplate dugova najprije se namiruju troškovi provedbe ovrhe, potom slijedi naplata kamata zbog toga što dug nije podmiren na vrijeme, a tek se na kraju podmiruje vjerovnikova glavnica. Međutim, namirenje glavnice onemogućavaju već sami troškovi ovršne procedure, odnosno njihov ogroman porast zbog plaćanja kojekakvih naknada čitavom nizu sudionika ovršnog postupka – javnim bilježnicima, odvjetničkim uredima, tvz. agencijama za utjerivanje dugova te u konačnici i samoj državi koja svoj danak ubire putem Financijske agencije. Posebno je problematična praksa naplate troškova i kamata po svakom pojedinom, umjesto za cjelokupno dugovanje. Na taj način dug od 200 kuna može narasti i do iznosa od 2000 kuna.

Da je riječ o ozakonjenom lihvarenju vidljivo je već iz pregleda praksi drugih država i pritom uopće nije potrebno otići predaleko. Dovoljno je pogledati slovenski model ovršnog zakona koji se smatra najboljim u Europi. Prema slovenskom Zakonu o ovrsi i osiguranju (Zakon o izvršbi in zavarovanju), neovisno o visini tražbine za koju se ovrha predlaže, sudska pristojba iznosi 44 eura ako je prijedlog podnesen elektronički, odnosno 55 eura ako je podnesen u papirnatom obliku. Također, isti vjerovnik može podnositi više ovršnih prijedloga, ali se za nove prijedloge ne naplaćuju novi troškovi i pristojbe. Dužniku se ostavlja i određeni rok za izjašnjavanje o tome priznaje li potraživanje i iznos dugovanja.

Nadalje, zabrinjava velik broj zabilježenih slučajeva neuredne dostave rješenja o pokretanju ovršnog postupka koji za posljedicu imaju blokadu računa građana bez mogućnosti podnošenja prigovora i/ili zahtjeva za odgodom ovrhe. Time se krši pravo na podnošenje pravnog lijeka i onemogućuje ostvarivanje prava na pristup sudu, s obzirom da bi se žalbeni razlozi, da je prigovor bio podnesen, ispitivali u sudskom postupku.

Posljedice trenutačne ovršne prakse za građane/ke su strahovite. Iako zakon propisuje da će se prilikom provođenja ovrhe paziti na ovršenikovo dostojanstvo te da ovrha za njega treba biti što manje otegotna, upravo plaćanje troškova ovršnog postupka najgrublje povređuje zakonsko i ustavno jamstvo poštovanja čovjekovog dostojanstva, ugleda i časti. Osim toga, stvara se iznimno opasno stanje pravne nesigurnosti u kojoj su pojedinci/ke u predugom vremenskom trajanju onemogućeni potpuno i slobodno raspolagati svojom imovinom. Najavljene zakonske izmjene trebale bi ići u smjeru smanjenja troškova ovršnog postupka te njegovog ponovnog provođenja sudskim putem (prema trenutnom Zakonu ovrhe provode sudovi i javni bilježnici). Predviđa se ukidanje troškova naplate potvrda o ovršnosti od strane javnih bilježnika, kao i smanjenje troškova odvjetnika, s obzirom da se planira izraditi jednostavan i univerzalan obrazac prijedloga za pokretanje ovrhe. Osim toga, prijedlozi za ovrhu ponovno bi se podnosili sudu, a dostave rješenja o njezinom pokretanju vršile bi se i elektronskim putem.

Ostaje vidjeti kada i kako će Vlada riješiti pitanje prezaduženosti stotina tisuća građana/ki i daljnje produbljivanje siromaštva pod pokroviteljstvom lihvarskog sustava ovrha koji umjesto sanacije neplaćenih dugova dopušta ekonomsko zlostavljanje nad ovršenicima, a oni nerijetko duguju tek minimalne iznose. Trenutačno stanje u kojem se ovrhe provode bez pravomoćnog sudskog rješenja, bez pismene obavijesti o pokretanju ovršnog postupka i na način da troškovi i kamate premašuju iznos glavnice duga nedopustivo je.

Imperativ je da ovakav ovršni bizinis u kojem se na ovršenicima itekako zarađuje prestane i da se ovršenim građanima/kama pomogne vratiti solventnost, a vjerovnicima njihova zakonska potraživanja.

Preuzeto sa portala: kucaljudskihprava.hr

 

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *