Sud u Zadru presudio protiv ZaBe: Koliko još ljudi ima pravo na povrat preplaćenih kamata?

zaba-900x506Koliko korisnika kredita u Hrvatskoj ima pravo na tužbu protiv svojih banaka zbog preplaćenih kamata? Naime, Županijski sud u Zadru zadnji je u nizu koji presuđuje u korist oštećenih korisnika kredita hrvatskih banaka, nakon što im je banka jednostrano odredila visinu klizne kamate. No, ono što posebno ide u korist oštećenim klijentima banaka jest da ovaj puta sud jasno zauzima stav da to što su korisnici proveli konverziju kredita u švicarcima nimalo ne utječe na njihovo pravo na naknadu zbog preplaćenih kamata.

Zadarski sud je u travnju, naime, naložio vještačenje kretanja visine kamata i opravdanost njenog podizanja, što Općinski građanski sud u Zagrebu nije proveo zbog pretpostavke da je i taj dio riješen aneksom ugovora između Zagrebačke banke i njenih klijenata oko konverzije kredita u švicarcima. U rješenju zadarskog suda navedeno je da su te dvije stvari odvojene.

Saborski zastupnik Goran Aleksić ocijenio je vraćanje suđenja u ovom slučaju na prvi stupanj veoma važnim, ne samo zbog korisnika kredita u francima, nego i eurima.

“Županijski sud je zaključio da zakonom o konverziji (tj. Zakonom o potrošačkom kreditiranju, op.a.) nije riješen problem nezakonitih kamata do trenutka konverzije, jer su banke u tom periodu primijenile nezakonite kamate, i ne samo kod kredita u CHF-u već i kod eurokredita. Nažalost, u Hrvatskoj su sudsku zadovoljštinu potražili većinom korisnici kredita u francima, dok mnogi vlasnici kredita u eurima ne razumiju da se ista stvar događala i njima te da imaju pravo na obeštećenje”, navodi Aleksić.

1Naime, sud je u odluci naveo da je Zagrebačka banka postupila protivno načelu savjesnosti i poštenja iz članka 12. Zakona o obveznim odnosima, kada je svojim klijentima onemogućila da predvide ili provjere uvjete pod kojima banka samoinicijativno mijenja kamate na njihove kredite. Iako su odredbe ugovora, navodi se u presudi, bile jasne i uočljive, one nisu razumljive klijentima banke, što ih čini nepoštenim sukladno Zakonu o zaštiti potrošača. Sud je srušio pritom odluku nižega suda, koji je odbio zahtjev za obeštećenjem zbog preplaćenih kamata, jer je smatrao da to nakon konverzije kredita u francima neće biti potrebno.

“Pogrešno sud prvog stupnja smatra da je konverzijom kredita iz valute CHF u valutu EUR otpao pravni interes tužitelja za isplatu iznosa preplaćenih kamata… Ugovaranje ništetnog povećanja kamata na temelju jednostrane odluke tuženika nije i ne može biti u konverziji anulirano”, navode suci Županijskog suda.

Zakon o konverziji, naime, ne predviđa rješavanje problema s promjenjivim kamatama, što je pogodilo brojne korisnike kredita u Hrvatskoj, o čemu je Faktograf već pisao. Prema nekim procjenama, broj kredita s nezakonito “napumpanim” kamatama u Hrvatskoj varira između 100 i 200 tisuća, no broj tužbi, iako je velik, ne dolazi ni blizu toj brojci.

“Koliko je meni poznato, doneseno je oko 250 prvostupanjskih i 10 pravomoćnih presuda, a pokrenuto je oko 4.000 parnica. Primjerice, prošle godine Hrvatska narodna banka je izašla s brojkom od 2.500 tužbi”, kaže nam Aleksić.

Iz Udruge Franak, naime, povodom ove presude su ponovo poručili da gotovo svi dužnici – i u francima, i u eurima, kao i dužnici u kunama – koji su ugovarali kredite s promjenjivim kamatnim stopama prije 10. siječnja 2013., ugovorili s bankama nepoštene ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi te da stoga svi oni imaju pravo privatnim tužbama zahtijevati preplaćene iznose kamata od banaka.

Inače, banke i van Hrvatske gube na sudovima zbog “divljanja” u periodu neposredno pred financijsku krizu. Tako Frankov pandan u Srbiji, udruga Efektiva, napućuje svoje članove oko niza nezakonitosti zbog kojih mogu tužiti banke. Razvrstali su prekršaje u pet osnovnih skupina: jednostrano povećavanje kamatne stope, naplata kredita po višem tipu kursa, nezakonita stopa zatezne kamate, troškovi obrade kredita i plaćanje premije osiguranja.

Preuzeto sa portala: Faktograf

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *