Usamljeni seniori imaju 59 posto veće izglede za pogoršanje fizičkog i psihičkog stanja u odnosu na njihove vršnjake koji se ne osjećaju usamljeno. Pa ipak, istraživanja pokazuju da su znatno manje spremni potražiti zdravstvenu pomoć.

Autor Siniša Bogdanić, Moje vrijeme
Usamljenost u starijoj životnoj dobi nije rijetka pojava. Dapače, u našoj kulturi smatramo ju normalnim dijelom života i starenja. Toliko je prisutna da joj čak i pokušavamo dati smisao. Tako ćemo često čuti da „biti sam“ i „biti usamljen“ nisu iste stvari, što zaista i može biti točno.

Usamljenost se često krije od drugih; interpretira se pogrešno kao slabost, izostanak samodostatnosti ili znak razmaženosti. No kada „biti sam“ slijedi depresija i velika tuga, upozoravaju psiholozi, u pozadini može biti kronična usamljenost koja zahtjeva intervenciju. Problem usamljenosti u starijoj životnoj dobi veliki je problem, kako za pojedinca, tako i za društvo, o svjedoče i istraživanja na koja se osvrćemo u ovom prilogu.

Nekoliko je čimbenika koji starije osobe guraju u usamljenost. Primjerice, gubitak životnog partnera, prestanak profesionalne službe, prestanak druženja s kolegama. Također, kao uzrok se navodi i preseljenje u umirovljenički dom koji se često shvaća kao posljednjom životnom postajom, velikom čekaonicom za put bez povratka. Uz to, odlazak u dom često znači i gubitak kontakta sa susjedima, velikim dijelom obitelji i prijatelja. Ukratko, u korijenu usamljenosti često leži jedan ili više ovih čimbenika:

-udovištvo
-umirovljenje
-gubitak društvene mreže prijatelja i kolega
-promjena u životnom okruženju
-loše fizičko zdravlje, gubitak sluha, govora ili vida
-nemobilnost, nedostatak transporta, sredstava za javni prijevoz, taksi…
-strahovi od siromaštva i padanja drugima na teret
Ponekad, navode stručnjaci, usamljenost se može dogoditi i uslijed drugih razloga poput razvoja demencije. No za pružanje pomoći, ključno je odrediti uzrok.

Što osjećaju usamljene osobe?
Američka psihologinja Sharon Stephens Brehm, nekadašnja predsjednica Američkog psihološkog društva piše da se kod usamljenih osoba pojavljuju četiri šire skupine osjećaja koje sadrže specifične osjećaje:

-depresija (tuga, praznina, izoliranost, otuđenost)
-očaj (beznađe, uplašenost, bespomoćnost, napuštenost, ranjivost)
-samoosuđivanje (nesigurnost, posramljenost, neprivlačnost, samoodbacivanje)
-nepodnošljiva dosada (nemir, želja da budemo negdje drugdje, razdražljivost)
Posljedice usamljenosti
Prema američkoj organizaciji Ageing Care, usamljeni seniori imaju 59 posto veće izglede za pogoršanje fizičkog i psihičkog stanja u odnosu na njihove vršnjake koji se ne osjećaju usamljeno. Neke od negativnih posljedica usamljenosti po zdravlje uključuju:

Povećani rizik od smanjenja kognitivnih sposobnosti demencije

Više studija dokazalo da je usamljenost faktor rizika i može pridonijeti propadanju kognitivnih funkcija i biti podloga za demenciju. To je za ogroman rizik za osobe treće životne dobi koji može voditi ka drugim životno opasnim stanjima.

Povećani rizik od depresije

Usamljenost se često povezuje s negativnim osjećajima poput tuge, boli ili osjećaja bezvrijednosti. Ovi i drugi osjećaji mogu pridonijeti razvoju mentalnih problema među osobama treće životne kao što su depresija. Obitelj i prijatelji bi trebali učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi okrenuli ove negativne osjećaje u pozitivne, navodi Ageing Care.

Povećani rizik od smrti

Istraživanje objavljeno u publikaciji Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) pokazuje da se usamljenost i socijalna izoliranost mogu povezati s većim rizikom od smrti u dobi od 52 godine i naviše. Razlog možemo tražiti i u činjenici da starije usamljene osobe nisu sklone potražiti zdravstvenu pomoć na vrijeme u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja. Ukratko, ne radi o tome da zdravstveno osoblje, skrbnici i obitelj ne vide problem, već se često događa da usamljene starije osobe jednostavno ne žele potražiti pomoć. Zapravo, organizacija Mood Disorders Canada tvrdi da čak 90 posto onih koji pate od kronične usamljenosti ne traže zdravstvenu pomoć, već pate u tišini i samoći.

Cjelokupan članak pročitajte na stranici mojevrijeme.hr

……………………………………………………………………………………………………………………………

Prilog je objavljen je u sklopu projekta “’Novo vrijeme – Povećanje kvalitete medijskog izvještavanja o osobama treće životne dobi s ciljem povećanja vidljivosti” koji je ugovoren za sufinanciranje iz Europskog socijalnog fonda na pozivu Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija, faza I. Nositelj projekta je Udruga za razvoj internetskih sadržaja Hoću stranicu.