Nekategorizirano, Stajališta

Okoliš i udruge u 2021: Od proglašenja prvog rezervata biosfere u svijetu do klimatskog marša

Okoliš u 2021. obilježilo je proglašenje Parka prirode Dinara, koji je postao 12. park prirode u RH te UNESCO-ovo proglašenje Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između Austrije, Mađarske, Slovenije, Srbije i Hrvatske, prvog takvog rezervata u svijetu.

Piše: Marina Bujan, Hina

Hrvatski sabor je 5. veljače donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara. “Park prirode Dinara postao je 12. park prirode u Republici Hrvatskoj te smo, zajedno s osam nacionalnih parkova, zaokružili cjelinu od 20 zaštićenih područja u kategoriji parka prirode i nacionalnog parka”, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Na 33. sjednici Međunarodnog koordinacijskog vijeća UNESCO-ovog programa “Čovjek i biosfera“ u Abuji u Nigeriji, 15. rujna proglašen je Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između pet država – Austrije, Mađarske, Slovenije, Srbije i Hrvatske.

Time je to službeno postao prvi i jedini 5-državni rezervat biosfere u svijetu i najveće zaštićeno riječno područje u Europi koje je zbog jedinstvenih staništa i brojnih rijetkih vrsta, znano i kao “Europska Amazona”.

Inicijativu za zaštitu pokrenuli su prije više od 20 godina okolišni aktivisti i organizacije civilnog društva, među kojima i WWF, a rad na uspostavljanju rezervata službeno je počeo 2011. kada su ministri zaštite okoliša pet zemalja potpisali deklaraciju o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere.

U 2021. u fokusu je bila i tema javnih i zajedničkih dobara koja je kroz građanski aktivizam uspjela temu betonizacije obale te projekata poput Vruje staviti u nacionalni fokus.

Na čuvenoj plaži Stiniva na Visu, osmometarskim rekvizitom kita nasukanog na hrpi odbačene plastike i porukom “Plastika jednokratna – šteta višekratna”, aktivisti Greenpeacea upozorili su na nužnost donošenja zakona i propisa kojima ćemo se ozbiljno suočiti s galopirajućim onečišćenjem okoliša plastikom.

U srpnju je donesen Zakon o gospodarenju otpadom. S 31. srpnjem zabranjeno je stavljanje na tržište jednokratnih plastičnih proizvoda, a plastične vrećice debljine od 15 do 50 mikrona od 1. siječnja 2022. više neće biti u uporabi.

U idućem će se razdoblju postupno povlačiti iz uporabe i drugi tipovi plastičnih vrećica.

Počela je i provedba projekta za unaprjeđenje kvalitete podataka o otpadu od plastike. Provedeno je i prvo opsežno nacionalno statističko istraživanje o otpadu od hrane.

U Ministarstvu su rekli kako je u gospodarenju komunalnim otpadom “nastavljen snažan pozitivan trend rasta stope odvojenog sakupljanja, recikliranja.

Stopa odvojenog sakupljanja u 2020. iznosila je 41 posto te je rasla od 2016. za 15 postotnih bodova, dok je stopa otpada upućenog na oporabu iznosila 34 posto te je od 2016. rasla za 13 postotnih bodova”.

Šibenski Centar za gospodarenje otpadom Bikarac u koji je uloženo 245 milijuna kuna 21. prosinca pušten je u probni rad, a ministar Ćorić poručio je kako Šibenik može biti primjer ostalima koji su u fazi rješavanja pitanja gospodarenja otpadom.

Zelena akcija izvijestila je u prosincu kako je Zero Waste Europe mreža objavila nove rezultate najboljih praksi u održivom gospodarenju otpadom u Europi, a među njima su i hrvatski Prelog s okolnih 11 općina.

Svi su oni ispunili cilj od 50 posto koji je Hrvatska imala do 2020., a neki su i znatno uspješniji – Prelog sa 70 posto i općina Belica s impresivnih 80 posto odvojeno prikupljenog otpada.

U Zelenoj akciji su rekli kako “većina gradova u Hrvatskoj nije ni blizu 20 posto, dok su neki i na nula posto, uz blagoslov resornog ministarstva”. Istaknuli su kako odlične vijesti dolaze i s otoka Krka, a raduje ih i što su krenuli u suradnju s Gradom Zagrebom.

U lipnju je usvojena dugo očekivana prva nacionalna Strategija niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050.

Predstavnici Ministarstva sudjelovali su u studenom na klimatskoj konferenciji COP26 u Glasgowu, a Hrvatska se pridružila inicijativama o smanjenju emisija metana, ubrzavanju tranzicije na klimatski neutralna vozila te o zaustavljanju gubitka šuma i degradacije zemljišta.

“Vlada RH klimatsku krizu mora shvatiti ozbiljno te se napokon jasno odrediti kojim kolosjekom nas vodi u niskougljično društvo. Inzistiranje na starim modelima upravljanja i razvoja u energetici, a pogotovo na štetnim fosilnim projektima poput Plomina, LNG-a i Krškog, je pravac koji je štetan za džepove i zdravlje građana, klimu i okoliš”, poručili su iz Zelene akcije.

I s “Klimatskog marša za opstanak” koji je u studenom na zadnji dan konferencije COP26 održan u Zagrebu Vladi je poručeno kako je “krajnje vrijeme da počne djelovati” u vezi s klimatskom krizom, a prvi od tri izražena zahtjeva je pod žurno ugasiti termoelektranu na ugljen – Plomin.

U 2021. je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao oko 850 milijuna kuna koje je ulagao u program i projekte zaštite okoliša i prirode, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Najveći dio tog iznosa, 390 milijuna kuna, bilo je osigurano za provedbu javnog poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća za kojeg je vladao i najveći interes te su zaprimili 8495 zahtjeva iz svih krajeva Hrvatske.