Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust organizira 27. travnja webinar “Holokaust i stradanja u kulturnom stvaralaštvu”, u povodu obljetnice proboja iz logora Jasenovac 22. travnja 1945., kada je 800 logoraša pokušalo proboj, a 102 ih je u tome i uspjelo.
U znak sjećanja na jasenovačke žrtve, Festival suvremenog židovskog filma Zagreb – Festival tolerancije i Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust pripremili su 1. i 2. listopada u Jasenovcu novu hrvatsku izvedbu opere za djecu “Brundibár”.
Autor izložbe i ravnatelj JUSP Jasenovac Ivo Pejaković istaknuo je „da surovi uvjeti logora, kao i jednako surov odnos ustaša prema zatočenicima, nisu ostavili puno svjedoka“, te spomenuo preživjele Pavla Lowa, Zlatka Weillera i Emerika Bluma.
U susret godišnjici proboja logoraša iz Koncentracijskog logora Jasenovac, Documenta poziva na otvaranje izložbe “Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac” dana 21. travnja 2021. u 17:00 u Obrazovnom centru Spomen područja Jasenovac. Izložba je otvorena za javnost do 1. lipnja 2021.
Državni vrh i izaslanici nacionalnih manjina i antifašista u srijedu su podno spomenika “Kameni cvijet” položili vijenac i cvijeće u spomen na žrtve ustaškoga logora Jasenovac, na 75. obljetnicu proboja posljednjih zatvorenika.
Dan proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora Jasenovac, koji je ujedno i dan sjećanja na sve žrtve i preživjele zatočenike tog logora, obilježit će se polaganjem vijenca u nazočnosti najviših predstavnika državnog vrha ali bez uobičajenog svečanog komemorativnog programa.
Diana Budisavljević bila je drugačija heroina. Nije bacala bombe, nosila pištolj, niti bila ilegalka, već gospođa iz visoke klase koja je sasvim drugim sredstvima krenula u riskantnu akciju. Upornošću, nepristajanjem na ‘ne’ zapravo je bila rodonačelnica onoga što danas zovemo građanski aktivizam.
Iako je bilo naznaka da bi se ove godine mogla održati jedinstvena komemoracija, manjinske udruge i antifašisti odustali su jer se snažno protive povijesnom revizionizmu i negaciji strašnih događaja u Jasenovcu.
Kultura sjećanja mogla bi nas poučiti kako je svaki ekstremizam uzaludan i potaknuti nas na suosjećaj za sve civilne žrtve, no ona je u Hrvatskoj i dalje okvir za političke borbe u kojima se žrtve koriste kao argumenti.
Priručnik sadrži tekstove o romskom stanovništvu na području NDH i komemoraciji njihovih žrtava u Hrvatskoj, pedagoški materijal i pripreme za nastavni sat i radionicu o toj temi, usporednu kronologiju genocida Roma na području NDH i u Europi.
