Predstava, dokumentarni film i fotografska izložba omogućuju nam da različitim jezicima za različitu publiku objasnimo jedno zatvoreno poglavlje u povijesti Europe: nekažnjivost, šutnja, tijelo žena kao teritorij osvajanja, borba protiv stigme i pogled novih generacija koje nastoje vratiti dostojanstvo svojim majkama u društvu koje okreće glavu.
Djeca plaćaju visoku cijenu tog ratnog sukoba, koji traje već devet godina i u koji su se umiješale mnoge strane zemlje i lokalne i regionalne snage, upozorava UN-ova agencija zadužena za zaštitu prava djece.
Spisi Haškog suda, uključujući i one iz procesa Radovanu Karadžiću, obiluju svjedočenjima kojima se za obranu zločina nastojalo manipulirati i samim svetinjama, pa čak onima koje su zajednički štovale zaraćene strane.
Rat u kojem smo se prije 25 godina našli pretvaramo u kult(uru) rata, koja je vidljiva u povećanju proračuna za vojsku, kupovini oružja, ulaganju u vojnu umjesto u civilnu zaštitu – ističe CMS.
Silovanja, mučenja i zarobljavanja ostavljaju traume koje se bez adekvatne terapije i podrške prenose na iduće generacije. Tako traume dugoročno utječu na cijelo društvo.
Rat u Jemenu, koji uvelike prolazi ispod svjetala medijskih reflektora, pretvorio se u groznu neman koja bi mogla nepovratno progutati sve što je nekad bila i predstavljala ova arapska zemlja prirodnih ljepota, jedinstvene arhitekture i bogate kulture.
Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta, kaže kako danas političari koji se distanciraju od pogrešne politike iz 1990-ih, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, dobivaju prijetnje smrću.
Prema navodima UNICEF-a, 2017. godina je bila jedna od najgorih za djecu koja su se našla u konfliktinim i osvojenim područjima. Iskorištena su kao živi štitovi i kao bombaši samoubojice.
Osnivačica Fonda za humanitarno pravo i koordinatorica koalicije za REKOM smatra da je najbolje što je Haag učinio to što je otvorio pitanje državne odgovornosti, a da je i dalje držao do utvrđivanja činjenica o individualnoj kaznenoj odgovornosti.
Centar za suočavanje s prošlošću Documenta predstavio je poimenični popis od 2224 poginulih i nestalih s područja Sisačko-moslavačke županije.
