“Slobodni, pluralistični i neovisni mediji trebaju biti temelj svake demokracije i jedan su od temelja na kojima je nastala Europska unija. Neovisnost elektroničkih medija mora jamčiti neovisno regulatorno tijelo. Prije mjesec dana na parlamentarnom Odboru za kulturu i obrazovanje predsjednik CSA, francuskog regulatora za audiovizualne medije, pred Odborom je izrazio zabrinutost zbog uvjeta pod kojim je predsjednica hrvatskog Vijeća za elektroničke medije Mirjana Rakić morala dati ostavku. Ja sam 14 godina pratio Hrvatsku i njezinu predanost približavanju EU. Bio sam zato iznimno potresen razvojem događaja i snažno me pogodila ta situacija. Paradoksalno je da se to događa u trenutku kada sva regulatorna tijela okupljena u ERGA-u traže da se u sljedeću europsku direktivu uvrsti nezavisnost regulatornih tijela”, ispričao je Patrick Bloche, predsjednik Odbora za kulturu i obrazovanje francuskog parlamenta, na konferenciji “Problemi medijskih sloboda u Europi”, koju su u sklopu obilježavanja Dana slobode medija zajednički organizirali Hrvatsko novinarsko društvo i Zaklada Friedrich Ebert, uz potporu veleposlanstava Francuske, Norveške i Švedske.
Bloche se u Zagrebu sasatao s predsjednikom Hrvatskog sabora Željkom Reinerom i ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem ne bi li im prenio ozbiljnu zabrinutost za medijske slobode u Hrvatskoj.
“Nisam došao dijeliti lekcije, ali kao prijatelj Hrvatske, izrazio sam im zabrinutost. Ostavio sam ih da sami propitaju svoju poziciju”, kazao je Bloche.
Na pitanje je li se francuski gost sastao i s ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem, djelatnici francuskog veleposlanstva u Hrvatskoj rekli su nam da taj sastanak nisu ni tražili. Službenici francuskog veleposlanstva, kako saznajemo, uopće ne žele komunicirati s hrvatskim ministrom kulture.
“Više nije ni tajna da se djelatnici Veleposlanstava u Hrvatskoj ne žele susretati s nekim hrvatskim dužnosnicima, posebno s novim ministrom kulture”, kazao je predsjednik HND-a Saša Leković, koji smatra da u 25 godina hrvatske države medijske slobode nikad nisu bile na nižoj razini.
Prošla vlast propustila je donijeti medijsku strategiju, a odgovorna je i za izmjene Zakona o HRT-u, koje su omogućile izbor glavnog ravnatelja s velikim ovlastima običnom većinom u Saboru. Ipak, nikad do sada vlast nije u tolikoj mjeri tretirala javne medije kao svoj “ratni plijen”, smatra Leković, izvješčujući kako o tome svjedoči i priopćenje Ogranka HND-a na Hrvatskoj televiziji.
Prisavska metla
“U skladu s izjavama vladajućih, koji su još kao oporba najavljivali da će na HRT-u ‘raditi metla’ kad oni dođu na vlast te su otvoreno pozivali na smjene na javnom servisu, potvrđujemo da je ta zadaća uspješno obavljena. U v.d. mandatu nove uprave HRT-a dogodila se brza egzekucija, i to na svim razinama – od poslovnih jedinica Program i Produkcija preko poslovnih jedinica Tehnologija i Poslovanje do mreže regionalnih TV centara. Prisavska ‘metla’ zahvatila je gotovo 70 rukovoditelja, urednika, novinara, redatelja, snimatelja, inženjera, pravnika. Za smjene za koje nekima trebaju godine, novoj v.d. upravi trebala su tek nepuna dva mjeseca”, zaključuju u priopćenju novinari HRT-a, osuđujući i neopravdani otkaz novinaru Saši Kosanoviću i otkazivanje suradnje novinaru Ivici Štoriću.
Uz stanje na HRT-u i napad na VEM, predstavnici veleposlanstava na konferenciji detaljno su upoznati i s političkom odlukom o ukidanju sredstava za neprofitne medije. Predstavnici raznih europskih zemalja potvrdili su kako se u njihovim zemljama medijima daju višestruko veće potpore nego što su ih dobivali mediji u Hrvatskoj, a nužnost potpore medijima nitko u javnosti tih zemalja ne dovodi u pitanje.
Moderatorica Brankica Petković upozorila je kako sadašnja situacija u Hrvatskoj podsjeća na napad na medije koji je izvela vlada Janeza Janše u razdoblju od 2004. do 2008. godine. “Slovenija se do danas nije potpuno oporavila od tog udara”, ustvrdila je.
Sličnost s metodama koje su se svojedobno koristile i u Sloveniji pokazuje i podatak da se i tamo radilo paralelno novinarsko društvo pod imenom – Slovenski novinari i publicisti.
Predvodnici gušenja medijskih sloboda unutar Europske unije svakako su Mađarska i Poljska.
Dominika Bychawska-Siniarska, pravnica Helsinške zaklade za ljudska prava i direktorica Opservatorija slobode medija u Poljskoj, izvjestila je, javljajući se putem video-linka, kako je u samo nekoliko zadnjih mjeseci s poljskog javnog servisa otišlo 127 novinara. U zemlji koja je nekad bila perjanica razvoja tranzicijskih zemalja danas su novinari podijeljeni, a opozicija se bavi sama sobom i gubitkom izbora. Građani su se, međutim, samoorganizirali i prosvjedima pružaju otpor vlasti.
Poljska se zbog udara nove vlade na institucije našla pod procedurom ispitivanja vladavine prava, kao prva članica EU-a koja prolazi kroz taj postupak, ali Dominika Bychawska-Siniarska nema pretjerane nade da će to utjecati na stanje u zemlji.
Koliko su u ovom trenutku različiti standardi unutar same Europske unije, bilo je razvidno i iz izlaganja Frodea Rekvea, dugogodišnjeg novinara i osnivača Norveškog instituta za novinarstvo. U svojoj dugoj karijeri u javnom servisu u Norveškoj, on je, kako je rekao, samo jednom kao televizijski urednik doživio pokušaj političkog pritiska. Nazvao ga je tadašnji premijer ne bi li se požalio na nešto što je rečeno u programu. Rekve ga je pozvao da dođe u studio i objasni u čemu je problem te zaprijetio da će, u slučaju da nastavi s pritiskom, to javno reći. Premijer je spustio slušalicu i više nikad nije nazvao.
Je li Hasanbegović pozvan na skup?
Stolac ministra Zlatka Hasanbegovića, koji je trebao sudjelovati na jednom od panela, ostala je prazna. Leković je rekao kako na poziv za sudjelovanje na konferenciji ministar nije ni odgovorio. Kasnije navečer Hasanbegović je za Novi list rekao da bi došao, ali da mu poziv nije poslan.
Leković to demantira, tvrdeći da je poziv upućen elektroničkom poštom iz HND-a prije 10 dana, a da su i predstavnici suorganizatora – Zaklade Friedrich Ebert – osobno u Ministarstvo odnijeli i urudžbirali poziv na skup.
Autorica: Sanja Despot, www.forum.tm
