Izvješće Svjetske banke: Nema velikog napretka u ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj

foto HINA Zvonimir KUHTIĆ

foto HINA Zvonimir KUHTIĆ

Neki pokazatelji ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj, poput broja dječaka i djevojčica upisanih u osnovne i srednje škole, i dalje su dobri, no kod ostalih pokazatelja, poput ravnopravnosti na tržištu rada, ženskom poduzetništvu, ulozi žena u politici i poslovnom svijetu, položaju žena romske pripadnosti, nejednakosti između ruralnih i urbanih sredina te uključenosti LGBT osoba, nije zabilježen veliki napredak, pokazuje Analiza rodne ravnopravnosti Svjetske banke, prenosi Hina.

Najveći jaz utvrđen je u mogućnostima ostvarivanja ekonomskih primanja s obzirom na činjenicu da velik broj žena, mladih, umirovljenika i pripadnika manjina nema pristup tržištu rada.

Stopa nezaposlenosti žena viša za 19 posto od muškaraca

Stopa nezaposlenosti žena viša je za 19 posto od stope nezaposlenosti muškaraca, a žene čine 57,4 posto od skupina koje nemaju pristup tržištu rada, istaknuto je u petak na predstavljanju Analize rodne ravnopravnosti.

Žene u Hrvatskoj uspješno se školuju na svim razinama, uključujući i visoko obrazovanje, ali završena škola ne znači automatski i više razine sudjelovanja žena na tržištu rada.

Među zaposlenima u Hrvatskoj postoji veliki jaz između spolova, pokazuje izvještaj koji su predstavili viša stručnjakinja Svjetske banke za društveni razvoj Tara Sharafudeen i stručnjak za obradu podataka Svjetske banke Paul Andres Corral Rodas.

U usporedbi sa 71 posto zaposlenih aktivnih muškaraca, samo 61 posto aktivnih žena ima plaćeni posao. Pritom se za žene tijekom života situacija mijenja – u početku su na sličnim razinama zaposlenosti kao muškarci, no njihovo sudjelovanje na tržištu rada s vremenom opada.

Muškarci zarađuju znatno više od žena

Muškarci u Hrvatskoj zarađuju znatno više od žena. Prosječna mjesečna plaća za žene iznosi oko 88 posto plaće za muškarce, zbog čega žene koje rade zarađuju manje od muškaraca tijekom čitavog životnog vijeka.

Jaz u plaćama između spolova dovodi do jaza u mirovinama, zbog čega su žene nakon napuštanja tržišta rada suočene s društvenom isključenošću, siromaštvom i financijskom ovisnošću o suprugu ili partneru.

Čak 32 posto žena u Hrvatskoj u dobi 25-64 godine bilo je radno neaktivno zbog obaveza povezanih sa skrbi, dok samo 12 posto muškaraca obavlja kućanske poslove.

Siromaštvo žena među starijim osobama 35 posto je viša nego siromaštvo muškaraca. To je, stoji u izvješću Svjetske banke, posebno zabrinjavajuće ako se očekuje da će starije žene do 2035. činiti približno 15 posto stanovništvo Hrvatske.

Romi su najisključenija manjinska skupina

Romsko stanovništvo najisključenija je manjinska skupina, a nejednakosti za djevojčice romske pripadnosti započinju rano i s godinama se pojačavaju.

Čak 78 posto djevojčica romske pripadnosti prijevremeno napušta školu, u usporedbi sa 60 posto dječaka romske pripadnosti. Samo šest posto ženskog romskog stanovništva završi srednjoškolski ili viši stupanj obrazovanja, u usporedbi s 24 posto muškog romskog stanovništva.

Hrvatska s visokih 82 posto za žene i 72 posto za muškarce ima drugu najvišu stopu Roma koji nisu u sustavu obrazovanja, rada ili osposobljavanja u Europi nakon Španjolske.

Žene romske pripadnosti u Hrvatskoj rade najniže plaćene poslove u cijeloj jugoistočnoj Europi.

LGBT-ovci suočeni s diskriminacijom iznad prosjeka EU-a

LGBT osobe u Hrvatskoj suočene su s visokim razinama diskriminacije, nasilja i uznemiravanja, koje znatno nadmašuje prosjek EU-a.

U izvještaju se navode da je u 2012. godini 60 posto LGBT ispitanika izjavilo da su bili žrtve nasilja i uznemiravanja, često na javnim mjestima, a više od polovine izbjegava javna mjesta jer se na njima ne osjećaju sigurno.

Svaki četvrti ispitanik u istraživanju koji je bio zaposlen u razdoblju od 12 mjeseci prije istraživanja u prethodnoj se godini osjećao diskriminiranim na poslu zbog izražavanja svoje spolne orijentacije i rodnog identiteta.

Vrlo malo žena u poduzetništvu

Hrvatska ima jednu od najnižih stopa poduzetništva u EU-u, pa je mnogo manje vjerojatno da će žene postati poduzetnice nego muškarci. Samo tri posto žena u dobi od 25 do 29 godina su poduzetnice.

Starije žene sklonije su poduzetništvu pa su stope nešto više (8,5 posto) za žene u dobi od 60 do 64 godine. Istodobno, samo oko 12 posto poduzeća ima žene na najvišim položajima.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ističe kako je društvena zadaća da osiguranjem jednakih mogućnosti žene i muškarci postižu uspjeh, jer korist od tog pristupa imaju svi – i pojedinci i društvo u cjelini.

“Svako demokratsko društvo može napredovati samo ako se oslanja na bogatstvo različitosti, a to uključuje i sudjelovanje žena, njihovih potencijala, znanja i vještina na svim razinama”, poručila je pravobraniteljica.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *