Medijska pismenost: Zaštita privatnosti na internetu najvažnija za 45 posto ispitanih građana

DMP2019-baner-za-sliderAgencija za elektroničke medije (AEM) i UNICEF predstavili su kratki vodič za medijsku pismenost u kojem se, između ostaloga, daju savjeti kako zaštiti svoju privatnost na internetu, ali i kao prepoznati lažne vijesti i provjeriti izvor informacija, što čak 45, odnosno 42 posto građana smatra najvažnijim aspektima medijske pismenosti.

Prema najnovijem istraživanju koje je naručio AEM i UNICEF, od svih aspekata medijske pismenosti, najveći broj hrvatskih građana – njih čak 45 posto kao najvažniji navode zaštitu privatnosti i osobnih podataka na internetu gdje svakodnevno ostavljamo određene osobne podatke koji potom postaju dostupni mnogima bez našeg znanja.

U vodiču se ističe kako privatnost može biti narušena putem računala koje koristimo, najčešće krađom ”kolačića” koji unatoč bezazlenom imenu predstavljaju veliku opasnost, praćenjem aktivnosti na internetu te prikupljanjem osobnih podataka s internetskih poslužitelja koje koristimo i koji od građana zahtijevaju osobne podatke, ali nam pritom ne jamče sigurnost i zaštitu podataka.

Kao jedan od najjednostavnijih načina za zaštitu privatnosti na internetu, vodič navodi kreiranje ”dobrih”, dugačkih i samo korisnicima pamtljivih lozinki te čuvanja njihove tajnosti, sve do obaveznog čitanja malih slova pri davanju bilo kakvog pristanka na internetu.

Čak 42 posto građana Hrvatske navelo je prepoznavanje lažnih vijesti i provjeru izvora informacija kao najvažniji aspekt medijske pismenosti. Lažne vijesti ( fake news) (dez)informacije su koje su najčešće izmišljene, nisu točne, govore o događajima koji se nikad nisu dogodili, prenose izjave koje nikad nisu bile izrečene pa i najave događaja koji se nikada neće dogoditi.

”Kako ne bismo i sami postali dio kruga prenošenja lažnih vijesti u javnome prostoru, osobito preko društvenih mreža, važno je naučiti prepoznati ih. Za to je ponekad dovoljno malo našeg angažmana i istraživanja – čitanje ”dalje” od naslova, provjera izvora, autora i impressuma publikacije koja je objavila vijest. Danas pomoću internetskih tražilica svatko može postati sam svoj ”fact-checker” i provjeriti vjerodostojnost izvora vijesti, a pomoću online aplikacija kao što je pretraživač fotografija TinEye možemo provjeriti čak i vjerodostojnost objavljenih fotografija” ističe se u vodiču.

Osim toga, nude se i savjeti kako prepoznati i spriječiti ”cyberbullying”, ”flaming”, ”catfishing” ili ”happy slapping”, a naročito slučajeve nasilja na internetu usmjerenog prema djeci.

Prema najnovijem istraživanju provedenom u Hrvatskoj, gotovo svako četvrto dijete i mlada osoba (od 15 do 30 godina) doživjeli su nasilje i govor mržnje na društvenim mrežama te se ističe kako djeca nasilje na internetu mogu i trebaju prijaviti nasilje na internetu roditeljima i članovima obitelji, učiteljima i stručnim suradnicima u školi, odrasloj osobi od povjerenja te policiji .

U vodiču se navodi i preporučuje korištenje pravila e-bontona na internetu.

”Ukratko, na internetu nemojte činiti ništa što ne biste htjeli da netko učini vama. Vrijeđanje, korištenje pogrdnih izraza pri dopisivanju preko interneta, kao i lažno predstavljanje ili pisanje lažnih i neprovjerenih informacija – nije po e-bontonu! Također, poruke koje su napisane velikim tiskanim slovima smatraju se vikanjem pa razmislite o tonu, a i o broju emotikona koje koristite – možda se vaše raspoloženje može opisati i samo jednim ili s najviše dva emotikona” ističe se u vodiču.

Vodič je objavljen u sklopu održavanja 2. Dana medijske pismenosti koji se u organizaciju AEM i UNICEF-a održavaju od 8. do 12. travnja u više od 60 hrvatskih gradova i mjestai kojima su u fokusu lažne vijesti, govor mržnje, kritičko promišljanje i poštovanje u medijima.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *