Vaše uspomene na Trešnjevku mogu postati dio muzeja

Na Trešnjevci upravo nastaje novi muzej, prvi takav u Hrvatskoj, a riječ je o Muzeju susjedstva, konceptu koji je u svijetu prisutan još od 60-ih godina prošlog stoljeća, a koji osim kao mjesto arhiviranja života ljudi, svakodnevice i razvoja nekog kvarta, služi i kao mjesto zajednice – jer ga izgrađuje i njime upravlja sama zajednica. Ovaj trešnjevački trenutačno je u fazi prikupljanja materijala koji će jednog dana činiti njegovu zbirku, a do tada bit će izložen virtualno, na web-stranicama muzeja.

Autor: Tia Špero, Večernji list

– Muzej susjedstva Trešnjevka ima taj mali dodatak “izgradnja odozdo” koji zapravo govori da nam je ideja jednom u budućnosti osnovati muzej koji će biti pokrenut i vođen na nekim demokratskim principima, odnosno koji bi uključio ljude, zajednicu, u sam proces upravljanja muzejom i stvaranja njegova fundusa. Ideja projekta je tijekom dvije godine, do kraja 2020. godine, osmisliti takav muzej, model na kojem bi on funkcionirao i koji bi omogućio da se u njegov rad na različite načine uključe Trešnjevčani ili ljudi koji su nekada bili vezani za Trešnjevku – otkrile su nam Dunja Kučinac i Barbara Gregov iz kolektiva BLOK, Baze za osvježavanje lokalne kulture, koji uz Centar za mirovne studije, udruge SF:ius i K-zona te Tehnički muzej “Nikola Tesla” sudjeluje u ovom projektu.

Fascinantna povijest kvarta

U Bazu, BLOK-ov prostor u Ulici Božidara Adžije 11 na Trešnjevci, svi Trešnjevčani i Trešnjevčanke, a i oni koje za taj kvart vežu uspomene mogu donijeti svoj prilog. Važno je napomenuti i da se doneseni materijal samo fotografira, tako da se ničega nećete morati odreći.

– To mogu biti predmeti, fotografije, dokumenti… Sve što ljude veže za Trešnjevku ili podsjeća na neka mjesta, događaje – njihovo radno mjesto, neke trešnjevačke lokacije, neke trenutke. Voljeli bismo vidjeti i neke predmete koji su prodavani ili proizvedeni u nekoj od trešnjevačkih tvornica, poput odjeće iz tvornice Vesna na Novoj cesti. Dobili smo do sada fotografije iz obiteljskih privatnih arhiva, jedan gospodin donio je svoje ulaznice s koncerata “Talking Headsa” u Domu sportova, s košarkaških utakmica u Ciboni, ulaznice za kino Triglav, koje je bilo u Okićkoj ulici na mjestu koje je danas DM, tvorničku iskaznicu iz Tesle, odnosno Ericssona… Voljeli bismo pomoću tih predmeta ispričati osobne priče tih ljudi i nešto o Trešnjevci i njezinoj povijesti – kaže nam Dunja.

Posebno je zanimljiv i jedan školski list iz 50-ih godina iz osnovne škole na Selskoj, koja je danas Osnovna škola Augusta Šenoe. Na naslovnici su učenički radovi koje je uredila slavna Vera Dajht-Kralj, a pun je sastavaka i crteža koji se odnose na Trešnjevku, na tada Končarevu ulicu koja je danas Tratinska, na mljekara kojeg svakog dana susreću i općenito prepričavaju tadašnju trešnjevačku svakodnevicu.

Kolektiv BLOK svojim se projektima vrlo često bavi Trešnjevkom pa su tako radili i zvučna mapiranja kvarta, edukativne šetnje, u Bazi organizirali jednodnevne radiopostaje te pokrenuli program Umjetnici za kvart jer, osim što nam nedostaje inicijativa za stvaranje zajedništva među susjedima u ovom užurbanom svijetu, sama Trešnjevka, koja je izrastala u razdoblju između dva svjetska rata, ima zbilja fascinantnu povijest. U publikaciji koju su objavili nakon završetka projekta Umjetnici za kvart 2016.-2018., nalazi se i nekoliko isječaka iz “Glasa Trešnjevke”, kvartovskog glasila koje je izlazilo od 1932. do 1933. godine. Bio je to “tjednik za komunalna, socijalna i kulturna pitanja zapadne periferije”, tada periferije u punom smislu te riječi, dijela grada koje su gradske vlasti zanemarivale, a stanovništvo činili uglavnom doseljeni radnici. Jedan je od iznimno zanimljivih priloga iz tog lista upravo onaj o postanku Trešnjevke, na čijem su području, još tijekom Prvog svjetskog rata, “rasle trava, pšenica i zelje”. No nakon rata broj stanovnika Zagreba počinje rapidno rasti, raste i potražnja, pa time i cijena stanova, a mnogi si više ne mogu priuštiti ni krov nad glavom.

– Da se izbavi iz neljudskih, mokrih i zagušljivih podrumskih prostora i da ne plaćaju za takve prostore skupe stanarine, zdravi radnici i žene radili su dan i noć, štedjeli krajcer do krajcera i kupili komadić oranice na Trešnjevki. Radili su i dalje preko noći postavili divlju baraku, ostvarili svoju jedinu želju. A kako mala želja? Stanovati pod svojim krovom, kuhati objed i pogledati na vrt gdje dijete tjera piliće sa šalate. A čovjek, radnik, zamazan i izmučen od teškoga posla, vesel je išel navečer doma. Znal je bar, sel se bum na svoj prag i dogovoril z ženom jel’ bi zbil kotec i kupil pajceka za zimu il bi rajše sfrpucal kućicu z vana pa onda pofarbal. Takaj bi bilo lepo – piše u Glasu Trešnjevke iz 1933. godine. U stvaranju tog lista sudjelovali su sami stanovnici, šaljući svoje kratke priče i pjesme, kritike ili molbe poput one da se na Trešnjevačkoj tržnici hitno otvori javni nužnik.

Upravo je ta suradnja, osjećaj pripadnosti i zajedništva ono što želi postići Muzej susjedstva. Slični projekti u svijetu nastajali su također u pretežno radničkim ili siromašnim kvartovima, poput “El Museo del Barrio” u istočnom Harlemu. U tom dijelu, koji je nosio nadimak “barrio” ili doslovno “kvart”, živjeli su uglavnom Portorikanci i Afroamerikanci, koji su bili iznimno nezadovoljni nedostatkom mogućnosti za kvalitetno obrazovanje svoje djece, a pogotovo onog koje bi obuhvaćalo i njihovo kulturno nasljeđe. Krajem 60-ih tako su počeli skupljati i izlagati svoju likovnu umjetnost, fotografije, organizirati radionice, događanja i edukacije kako bi očuvali latinoameričku kulturu. Jedan od poznatih muzeja susjedstva koji su nastali na principu izgradnje odozdo je i Alexandra Heritage Center, koji je nastao oko 2000. u Johannesburgu, u Južnoafričkoj Republici, gdje su stanovnici jednog siromašnog crnačkog kvarta sami sudjelovali u gradnji i stvaranju koncepta tog muzeja koji je postao institucija na pola puta između muzeja i kulturnog centra.

Prostor zajednice

Na tom principu funkcionirat će i Muzej susjedstva Trešnjevka, a trenutačno rade i na pronalasku odgovarajućeg prostora u koji bi se jednog dana mogli useliti.

– Ne želimo da to bude samo izložbeni, muzejski prostor, već mjesto gdje se mogu držati edukacije, radionice, može postojati čitaonica… Ideja jest da u konačnici to ne bude galerija u koju se dođe i gleda nešto, nego da jednostavno bude prostor zajednice – zaključile su naše sugovornice.

Projekt “Muzej susjedstva Trešnjevka – izgradnja odozdo” provodi BLOK u partnerstvu s udrugama Centar za mirovne studije, SF:ius i K-zona te Tehničkim muzejem Nikola Tesla. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, u okviru operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *