Centar za suočavanje s prošlošću Documenta upozorila je u srijedu na nedostatnu učinkovitost u postupcima identifikacije i procesuiranja počinitelja ratnih zločina protiv civila, a čemu pridonosi i nezadovoljavajuća bilateralna suradnja između država.

“Documenta upozorava na nedostatnu učinkovitost u postupcima identifikacije i procesuiranja počinitelja teških kaznenih djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, čemu svakako pridonosi i nezadovoljavajuća bilateralna suradnja između država”, stoji u priopćenju Documente.

Dodaju da, iako je postignut određeni napredak u procesuiranju ratnih zločina, mnoge obitelji žrtava i dalje čekaju informacije o svojim najbližima, pravdu i obeštećenje, a mnogi su svjedoci u međuvremenu preminuli.

“Prema podacima iznesenim u izvješćima Pučke pravobraniteljice za 2019. godinu, zabrinjava i dugotrajnost rješavanja predmeta ratnih zločina, koje u prosjeku traje 5.156 dana. Također, suđenja u odsutnosti, kojih je većina provedena ranijih godina, zasigurno su zbog brojnih propusta i nemogućnosti izvršenja samih presuda utjecala na dodatnu viktimizaciju žrtava i svjedoka, koji na koncu nikada nisu dočekali pravdu”, navodi se u priopćenju.

U povodu 29. obljetnice zločina počinjenih nad hrvatskim civilima u mjestima Gornje Jame i Joševica iz Documente podsjećaju kako je u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991. u kući Mate Kirete usmrćeno 12 civila, među kojima je bilo i troje maloljetne djece i sedam žena.

“Do danas nisu poznate šire okolnosti stradanja ovih 12 žrtava, niti je poznato gdje su njihovi posmrtni ostaci”, upozorili su iz Documente.

Dodaju kako je neposredno prije navedenog događaja, prema informacijama kojima Documenta raspolaže, vatrenim oružjem ubijen i civil srpske nacionalnosti Gojko Pavlović iz Donjih Jama koji je pokušavao zaštitit svoje sumještane Hrvate.

Navode kako su zločini u Gornjim Jamama obuhvaćeni optužnicom koju je Županijsko državno odvjetništvo u Sisku podiglo 30. srpnja 2010. pred Županijskim sudom u Sisku protiv petorice državljana Republike Srbije, zbog počinjenja ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.

Optuženici koji se terete za zločine kao zapovjednici i naredbodavci su nedostupni hrvatskom pravosuđu, a Županijski sud u Zagrebu trenutno je u fazi početka rasprave za kazneni postupak protiv Vlade Čupovića, kojem će se suditi u odsutnosti.

U selu Joševica u jednom je danu 16. prosinca 1991. godine usmrćeno 21 civila, dok je jedna osoba bila teško ranjena. “Među usmrćenim hrvatskim civilima četrnaest je žena, većinom starije životne dobi, te četiri mlađe osobe. Tom prilikom je ubijen bračni par iz Skele koji se sklonio u Joševicu kod srodnika”, stoji u priopćenju.

Navode kako je u periodu od 1991. do 1994. godine u selu Joševica usmrćeno još osam hrvatskih civila.

“Za usmrćenje 21 hrvatskog civila u selu Joševica nepravomoćno su na 15 godina zatvora osuđeni pripadnici srpskih paravojnih postrojbi Dušan Žarković i Bogdan Jednak, dok su zbog nedostatka dokaza oslobođeni njihovi suoptuženici George Nashid Kamal, Miroslav Malobabić i Dejan Sladović, kojima se također sudilo u odsutnosti. Nemamo informaciju o odluci Vrhovnog suda kao drugostupanjskog tijela”, navode iz Documente.

Posjećaju i na presudu za kazneno djelo ratnog zločina usmrćenja Nikole, Gine i Đure Kreštelice, kada je 16. srpnja 2020. godine Županijski sud u Zagrebu nepravomoćno presudio Dušanu Žarkoviću, Bogdanu Jednaku i Dušanu Martiću, proglasivši ih krivima te je svaki osuđen na kaznu od 10 godina zatvora, no okrivljenici nisu dostupni hrvatskom pravosuđu.

“Apeliramo na predstavnike svih relevantnih tijela u državi i regiji na ulaganje dodatnih napora u osnaživanju regionalne suradnje u precuiranju ratnih zločina, odnos u provođenju suđenja u mjestu prebivanja navodnih počinitelja”, poručili su iz Documente.

Dodatno su apelirali na savjest svih onih koji imaju bilo kakava saznanja o okolnostima stradanja, lokacijama posmrtnih ostataka, kao i o počiniteljima raznih zločina, da te informacije dojave nadležnim tijelima.(Hina)