U nastavku donosimo reakciju Documente – Centra za suočavanje s prošlošću u vezi današnje Žalbene presude Mehanizma za međunarodne kaznene sudove u predmetu Šešelj.

Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MMKS) uvažavajući žalbu tužiteljstva, ukinulo je oslobađajuću presudu, donesenu u ožujku 2016., te Šešelja po tri točke optužnice, proglasilo kazneno odgovornim za počinjenje zločina protiv čovječnosti.

Žalbeno vijeće utvrdilo je postojanje sustavnog i rasprostranjenog napada na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH te suprotno zaključcima prvostupanjskog vijeća događaje u Hrtkovcima povezalo sa sukobom u Hrvatskoj, što je bilo ključno za osuđujuću presudu. Govor održan u Hrtkovcima (Vojvodina, Srbija) 6. svibnja 1992. predstavljao je jasan poziv na protjerivanje i prisilno premještanje nesrba, ali i značajan doprinos počinjenju zločina protiv čovječnosti putem progona na političkoj i vjerskoj osnovi, deportacije i nehumanih djela.

Za govore održane u Malom Zvorniku (Srbija) u ožujku 1992. te govore u Skupštini Srbije, održane 1. i 7. travnja 1992., Žalbeno vijeće potvrdilo je nalaz prvostupanjskog vijeća o nepostojanju uzročno-posljedične veze između govora i počinjenih zločina.

Važno je istaknuti da je širenje etničke mržnje i ratnohuškačka politika koja je za posljedicu imala protjerivanje desetina tisuća ljudi i ubojstva njih gotovo 905, kao i razaranja cijelih sela i vjerskih objekata, mučenja i silovanja civila i ratnih zarobljenika u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini, kroz ovu odluku Žalbenog vijeća sankcionirana.
Podsjećamo, u ožujku 2016. Šešelj je oslobođen od strane MKSJ-a po svih devet točaka optužnice.

Šešeljev doprinos udruženom zločinačkom poduhvatu koji se po navodima optužnice ogledao u regrutiranju dobrovoljačkih paravojnih četničkih formacija, planiranju prisilnog osvajanja teritorija u Istočnoj i Zapadnoj Slavoniji te u BiH, prisilnim zatvaranjem nesrba u logore gdje su bili podvrgnuti mučenjima i ubojstvima te zapaljiva i ekstremno nacionalistička retorika i ratna propaganda kojom je poticao na činjenje zločina, za prvostupanjsko vijeće pod predsjedanjem suca Antonettija bio je tek odraz Šešeljeve političke strasti usmjerenih ka podizanju morala i legitimna podrška ratnim naporima srpskih paravojnih formacija.

Konfuzna optužnica tužiteljstva MKSJ-a, kontinuirane opstrukcije sudskog procesa te neadekvatan procesni kapacitet sudskog vijeća da se takve pojave neutraliziraju, rezultiralo je najporaznijom prvostupanjskom presudom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), do sada