Nekategorizirano, Svijet

EK traži veću transparentnost plaćanja poreza multinacionalki

Komisija se zauzima za uspostavu prvog zajedničkog popisa poreznih oaza na razini EU-a što je prije moguće.
Komisija se zauzima za uspostavu prvog zajedničkog popisa poreznih oaza na razini EU-a što je prije moguće.

Komisija predlaže da multinacionalne kompanije objavljuju ključne informacije o tome gdje u EU-u ostvaruju profit i gdje plaćaju porez, raščlanjeno po pojedinim državama.

Obveza bi se odnosila na sve multinacionalne kompanije koje posluju u EU-u i čiji globalni prihodi premašuju 750 milijuna eura godišnje.

Ista bi se pravila primjenjivala i na neeuropske multinacionalne kompanije (američke, kineske, australske…) koje posluju u Europi.

Osim toga, multinacionalne kompanije koje nemaju podružnicu u EU-u morale bi objaviti ukupni iznos svih poreza plaćenih izvan EU-a, a Komisija predviđa i strože zahtjeve u pogledu transparentnosti za djelatnosti poduzeća u poreznim oazama.

Komisija se zauzima za uspostavu prvog zajedničkog popisa poreznih oaza na razini EU-a što je prije moguće. Panamu, primjerice, poreznom oazom trenutačno smatra samo devet država članica EU-a.

Objavljeni financijski podaci bili bi, po prijedlogu, dostupni pet godina.

Komisija ističe da prijedlog neće utjecati na mala i srednja poduzeća.

“Naš prijedlog za jačanje transparentnosti prisilit će kompanije da budu odgovornije”, rekao je europski povjerenik za finPanama,ancijsku stabilnost Jonathan Hill na konferenciji za novinare.

“Panamski dokumenti nisu promijenili našu agendu, ali su povećali našu odlučnost da se poreze plaća ondje gdje se ostvaruje dobit”, objasnio je.

Novi prijedlog na tragu je širih napora Europske komisije u suzbijanju porezne evazije pokrenutih nakon izbijanja afere LuxLeaks u studenom 2014. godine koja je razotkrila masovnu poreznu evaziju golemih razmjera. Nova slična afera izbila je nakon objave Panamskih dokumenata.

Komisija procjenjuje da porezna evazija u državama članicama uzrokuje gubitak poreznih prihoda od 50 do 70 milijardi eura godišnje.

„Borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza ključni je prioritet ove Komisije. Bliska suradnja među poreznim tijelima mora ići u korak s javnom transparentnošću. Danas javnosti stavljamo na raspolaganje informacije o porezu na dobit koji plaćaju multinacionalne grupe, pri čemu ne namećemo nove terete malim i srednjim poduzećima te u potpunosti poštujemo poslovne tajne poduzeća. Donošenjem ovog prijedloga Europa dokazuje da je predvodnik u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza”, rekao je potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, kako je objavila Komisija.

„Naša gospodarstva i društva ovise o pravednom poreznom sustavu, a to se načelo odnosi i na pojedince i na poduzeća. Ipak, danas neka multinacionalna poduzeća primjenom složenih poreznih aranžmana uspijevaju platiti gotovo trećinu poreza manje od drugih poduzeća koja posluju u samo jednoj državi. Naš će prijedlog o povećanju transparentnosti pridonijeti većoj odgovornosti poduzeća. Njime se potiče pravednije tržišno natjecanje između poduzeća, bez obzira na njihovu veličinu”, dodao je Hill.

No, neki kritičari nezadovoljni su što se prijedlog odnosi samo na velike multinacionalne kompanije, kao i zbog toga što se obveza objavljivanja informacija po državama odnosi samo na poslovanje unutar EU-a, a ne i u drugim državama svijeta.

Komisijin prijedlog izmijenit će Računovodstvenu direktivu (Direktiva 2013/34/EU). Blisko je povezan s revizijom Direktive o administrativnoj suradnji, o kojoj su države članice EU-a u ožujku 2016. postigle političku suglasnost, a kojom se od nekih multinacionalnih poduzeća zahtijeva da poreznim upravama EU-a podnesu izvješća po pojedinim državama. Tom se revizijom provodi OECD-ov Akcijski plan o umanjenju porezne osnovice i prijenosu dobiti (BEPS) koji su u studenome 2015. podržali čelnici skupine G20 u Antalyi.

Prijedlog direktive sada je podnesen Europskom parlamentu i Vijeću EU-a koji ga trebaju usvojiti u postupku suodlučivanja.

Kada se nova direktiva donese, sve države članice EU-a morat će je prenijeti u svoje nacionalno zakonodavstvo u roku od godine dana od njezina stupanja na snagu.