Međunarodni dokumenti i Ustav nas obvezuju da i kad govorimo o djeci ‘duginih obitelji’ govorimo o djeci te moramo biti spremni pomoći im da se osjećaju sigurno, istaknuto je u četvrtak na okruglom stolu o pravima djece u ‘duginim obiteljima’ povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije.

“Činjenica je da neka djeca žive u ‘duginim obiteljima’, a mi moramo biti spremni pomoći da se osjećaju sigurno. Nužno je senzibilizirati i educirati ljude koji dolaze u kontakt s djecom, posebice odgajatelje i učitelje kako bi se destigmatizirale LGBT osobe i roditeljstvo i kako bi im se pružila psihosocijalna podrška kada im je potrebna kako ne bi ustuknuli (odgajatelji i učitelji) iz neznanja i kako bi mogli odgovarajuće reagirati kada im dođe dijete s informacijom da ima homoseksualne roditelje”, kazala je zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika.

Za to, dodala je, treba razviti efikasne alate i edukativne sadržaje.

Naglasila je da u postupcima u kojima se odlučuje o mjerama za zaštitu djeteta u fokusu mora biti procjena najboljeg interesa pojedinog djeteta u svakoj pojedinoj situaciji.

Psihologinja Marina Štambuk, koautorica knjige i istraživanja “Ja nisam gej mama, ja sam mama” naglasila je da se iz opisa svakodnevnog života LGBT obitelji koje su sudjelovale u istraživanju može zaključiti da nisu nešto drugačije, već ih okolina čini drugačijima.

“Rezultati međunarodnih istraživanja veoma su jasni i ne podržavaju stereotipe LGBT roditeljima i njihovoj djeci, a istraživanja u Hrvatskoj to potvrđuju. Na svima nama je raditi na povećanju tolerancije i prihvaćanju različitosti u zajednici te na izjednačavanju prava na razini zakona i pravilnika kako bi pomogli omogućavanju optimalnih uvjeta za razvoj djece i mladih bez obzira na seksualnu orijentaciju njihovih roditelja”, poručila je.

Profesorica Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Željka Kamenov naglasila je da su istraživanja pokazala da se djeca koja su odrasla u istospolnim zajednicama od djece koja su odrasla u heteroseksualnim zajednicama ne razlikuju ni po seksualnoj orijentaciji ni po intelektualnim ni po psihofizičkim sposobnostima. Jedini je aspekt u kojem postoji razlika kvaliteta odnosa roditelja i djece, a on, rekla je Kamenov, ide u korist istospolnih obitelji.

“S obzirom da znanstveni podaci pružaju konzistentne međusobno sukladne podatke o tome da nema značajnih razlika od djece koja odrastaju u heteroseksualnim obiteljima, možemo zaključiti da je ovakav sud i znanstveno utemeljen te da nema nikakvih znanstvenih dokaza koji bi priječili hrvatske institucije u donošenju propisa i reguliranju procedura kojima će i hrvatskim građanima neheteroseksualne orijentacije omogućiti ostvarivanje prava na roditeljstvo”, kazala je Kamenov.

Na taj će se način, poručila je, raditi u najboljem interesu djece kojoj će se omogućiti ostvarivanje pretpostavki za uživanje u sigurnosti, trajnoj brizi svojih roditelja, neovisno o spolu ili seksualnoj orijentaciji roditelja.

“Nadam se da će ovaj okrugli stol potaknuti razne dionike našeg društva na razmišljanje i da ćemo biti u prilici nastaviti ovu priču u budućnosti, ali ne samo tako da ćemo postavljati pitanja, nego da ćemo davati odgovore, predlagati konkretna rješenja i da ćemo to realizirati”, zaključio je koordinator udruge Dugina obitelj Danijel Martinović.