Suđenja za ratne zločine su iznimno bitna za uspostavljanje pravde i mira, kako u Hrvatskoj tako i u cijeloj regiji, a odugovlačanje postupka može dovesti do poljuljanog povjerenja u pravosuđe i pravdu, istaknuto je u utorak, 21. lipnja na okruglom stolu pod nazivom “Dugotrajnost suđenja za ratne zločine – zakašnjela pravda je uskraćena pravda” s kojeg je apelirano da se kapaciteti pravosuđa pojačaju kako bi se učinkovito procesuirali ratni zločini, prenosi Hina.

Voditeljica udruge Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič rekla je da problemi koji prate procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj postoje već neko vrijeme.

Od ukupno 490 evidentiranih zločina još uvijek 171 biva vođen pod nepoznatog počinitelja. Lani je, kaže, bilo više kaznenih prijava ratnih zločina “čime su zabrinuti za neučinkovito procesuiranje pokazali svoju aktivnost”.

Ograničeni kapaciteti DORH-a

– Veliki problem koji ograničava ovo razdoblje su ograničeni kapaciteti, posebno DORH-a. Kada pogledamo proračun za ovu godinu nema razloga optimizmu. Imamo situaciju u kojoj cijelo društvo, a posebno žrtve, jako puno očekuje od istraga i suđenja za ratne zločine, a u pravosuđu imamo ograničene kapacitete – naglasila je Teršelič.

Prošlu godinu je obilježilo to da čak i tamo gdje su izrečene prvostupanjske ili pravomoćne presude, i usprkos pozitivnim promjenama u sklopu kojih je izmijenjen Zakon o izborima zastupnika u Sabor i onemogućeno kandidiranje osoba koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene za ratni zločin – ni u tim slučajevima glavni društveni akteri nisu poštovali te presude.

– Imali smo više situacija u kojima su optuženi i oni koji su osuđeni za ratne zločine bili pozivani na najznačajnije događaje u društvenom životu, poput inauguracije predsjednice Republike ili obilježavanja značajnih datuma iz Domovinskog rata. Time se u javnost šalje pogrešna poruka – upozorila je Teršelič.

Ustvrdila je kako se jasno vidi popuštanje zanimanja za procesuiranje ratnih zločina na razini izvršne vlasti i u nacionalnoj sterategiji razvoja pravosuđa. “Važno je intenzivirati te postupke, posebno u vrijeme kada su nam putem sporazuma potpisanih između državnih odvjetništava i tužiteljstava stigli brojni predmeti iz BiH i Srbije”, naglasila je.

Na okruglom stolu predstavljen je izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine u prošloj godini.

Zabrinjava rijetko održavanje rasprava

– Suđenja su iznimno bitna za uspostavljanje pravde i mira, kako u Hrvatskoj tako i u cijeloj regiji. Pravo na suđenje u razumnom roku jedno je od temeljnih ljudskih prava zajamčeno brojnim međunarodnim i nacionalnim instrumentima. Brzo suđenje nije samo pravo okrivljenika već i žrtava, a odugovlačanje postupka može dovesti do poljuljanog povjerenja u pravosuđe i pravdu – upozorila je Milena Čalić – Jelić iz Documente. Apelirala je da se kapaciteti pravosuđa – kako ljudski, tako i tehnički, pojačaju kako bi se učinkovito procesuirali ratni zločini.

Lani je DORH zaprimio 41 prijavu, što, kaže, svjedoči da su srodnici ubijenih svjesni nedjelotvornosti istrage. Kao dva pozitivna događaja u 2015. izdvojila je donošenje Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja tijekom oružanog sukoba i Nacionalne strategije o daljnjem sustavu razvoja podrške svjedocima i žrtvama.

Čalić – Jelić kaže da je prošle godine praćeno 37 postupaka. Osam predmeta bilo je protiv pripadnika vojske ili redarstvenih snaga MUP-a, 26 postupaka protiv srpskih paravojnih postrojbi i JNA, te tri postupka za zločine počinjene na teritoriju BiH.

Tijekom prošle godine na četiri Županijska suda – u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu zakazana je 171 rasprava, no zabrinjava, kaže, učestalo zakazivanja rasprava. “Zbog opterećenosti sudaca drugim postupcima rasprave se održavaju rijetko, iako se održavaju u zakonskim rokovima”, dodala je.

Izrečeno je 13 nepravomoćnih presuda protiv 19 okrivljenika, od kojih je 12 osuđeno u osam predmeta. Prosječna zatvorska kazna iznosi 5,9 godina, što, ističe Čalić – Jelić, pokazuje da je tri četvrtine okrivljenika osuđeno na minimalnu kaznu ili ispod minimuma.

Kada se proučava dugotrajnost suđenja za ratne zločine zabrinjava veliki broj vraćanja predmeta na ponovna suđenja, taj prosjek iznosi oko 30 posto, a isti trend bio je prisutan i lani.

Upozorila je kako je Hrvatska jedina država koja vodi suđenja u odsutnosti okrivljenika, te je apelirala da se izbjegava suđenje u odsutnosti.

U nastavku je cjeloviti Izvještaj o suđenjima za ratne zločine za 2015. godinu.